Evidencija o imovini prognanih Srba iz Hrvatske

BEOGRAD - Vrijednost  evidentirane privatne imovine ostale iza Srba izbjeglih iz Hrvatske se prema nezvaničnim podacima procijenjuje na 30 milijardi evra, ali zvaničnih podataka nema jer Beograd  nije izvršio procjenu na osnovu evidencije koju je obavio još 1996. godine. 

Popis imovine izbjeglih Srba je u Srbiji organizovalo ondašnje Odjeljenje Saveznog ministarstva pravde SRJ za sukcesiju, odštampani su formulari a izbjeglice iz Hrvatske ali i ostale, u njih su upisale podatke o imovini. Formulari su poslije osnivanja Državne zajednice SCG, a zatim i njenog raspada, završili u Ministarstvu finansija Srbije – Odjeljenju za zaštitu pravnih lica u inostranstvu i alimentaciju, a da niko nije obradio i načinio procjenu vrijednosti imovine izbjeglih Srba. Ta evidencija, u kojoj se prema  našem saznanju nalazi oko 76.000 zahtjeva privatnih lica kao i firmi, ne ažurira se, što znači da se ne unose podaci o vraćenoj imovini, pa je u Srbiji teško dobiti zvaničnu informaciju o tome da li se izbjeglim Srbima vraća bilo šta od njihove imovine 
Nezvaničnu procjenu o 30 milijardi evra vrijednoj imovini Srba iz Hrvatske dao je bivši premijer Republike Srpske Krajine Borislav Mikelić, a ona je izračunata na osnovu podataka Komiteta za raseljena lica,  kao i na osnovu evidencije Saveznog ministarstva pravde. Tom evidentiranju pristupio je daleko manji broj od očekivanog, u prvom redu jer su se plašili da njihova privatna imovina ne uđe u sklop međudržavnih traženja imovine Hrvatske i Jugoslavije, odnosno sukcesije. Ali, i pored toga, dosad evidentirana privatna imovina dovoljno govori što su sve izbjegli i prognani Srbi ostavili iza sebe, kada su devedesetih godina prognani sa svojih vjekovnih ognjišta.

Iznosimo samo dio evidentirane privatne imovine koju izbjegli i prognani Srbi potražuju od Hrvatske. Srbi su u Hrvatskoj do rata  imali; oko 600.000 hektara zemljišta od kojeg 320.000 hektara najplodnije zemlje i oko 120.000 hektara pod šumom, vinogradima i voćnjacima. 

U vlasništvu Srba bilo je oko 18 miliona metara kvadratnih građevinskog prostora, od čega 14 miliona kvadratnih metara stambenog i 4 miliona kvadratnih metara poslovnog prostora.
Kada je u pitanju pokretna imovina, Srbi su na primjer, ostali bez oko 400.000 poljoprivrednih mašina, 64.000 motornih vozila, oko 440.000 opremljenih spavaćih i dnevnih soba, kuhinja i trpezarija, kao i 760.000 raznih kućnih aparata i tehničkih uređaja.  Srbi su ostali i bez oko 980.000 grla krupne stoke, oko 18 miliona čokota vinove loze, osam miliona stabala voćaka i oko 120.000 košnica pčela.

Ostali su bez oko 1.550.000 raznih umjetničkih slika i drugih predmeta i oko 980.000 grama zlata, a imali su i oko 24.000 bunara i cisterni površine oko 960.000 kubnih metara.
Prilikom evidentiranja imovine je prijavljeno 180 miliona tadašnjih njemačkih maraka i 3,5 milijardi dinara u hrvatskim poslovnim bankama i 600 miliona dinara u hartijama od vrijednosti. Kao nedovršene investicije prijavljeno je oko 800 miliona njemačkih maraka dok su zalihe trgovačkih roba, žitarica, alkoholnih pića prijavljene u iznosu 16,5 milijardi dinara. 

Podrška inicijativi da Zagreb potpiše sporazum sa oštećenima kojima je oduzeta imovina

Kada  se ovim podacima pridoda i uloženo u putnu i drugu infrastrukturu putem samodoprinosa, izuzimanje Srba iz prihoda od privatizacije, kao i neisplaćene penzije za najmanje 40.000 srpskih penzionera, sa sigurnošću je procijenjeno da vrijednost imovine iznosi 30 milijardi evra. Ovdje nisu uključeni podaci o građanima Srbije, njih oko 25.000, koji su imali privatne kuće i vikednice i drugu imovinu. Evidentiralo je tek oko 12.500 građana Srbije.

Prema podacima iz raznih izvora, u Hrvatskoj  je uništeno ili devastirano oko 40.000 kuća Srba i to u takozvanom sektoru Jug (Lika i Dalmacija) oko 20.000 kuća i skoro isto toliko domaćinskih objekata. Srpske kuće uništavane su i izvan područja ratnih dejstava, ali o tome nema precizne evidencije. U Hrvatskoj su, takođe, uništena 182 zadružna doma, 56 ambulanti, 78 crkava, 29 muzeja, 181 groblje, 325 trgovina, 113 vodovoda, 167 spomenika, 311 ugostiteljskih objekata, 410 zanatskih radnji, 118 skladišta, kao i sva niskonaponska elektro mreža.

Ovi problemi oko imovine bili bi uglavnom pozitivgno rješeni da je Hrvatska ispoštovala preuzete obaveze iz Bečkog skorazuma o sukcesiji. Zato očekujemo da će Apel poslat parlamentarcima Skupštine Savjeta Evrope od petnaestak udruženja pravnika, profesora prava, advokatskih kancelarija i oštećenih preduzeća, u kom sugerišu da Zagreb potpiše sporazum sa oštećenima naići na razumjevanje i da će učinjena nepravda biti ispravljena i nasilno oduzeta imovina konačno vraćena pravim vlasnicima. 

 Milojko Budimir, prof.