Goranka Mandić: Korak po korak

Kako bi se moglo ocijeniti stanje demografije na području Grada Slunja, područjima naseljenim srpskim stanovništvom?

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području grada Slunja živjelo je oko 5.100 stanovnika. Od toga broja bilo je oko 535 stanovnika ili 10 posto srpske, a 90 posto hrvatske nacionalnosti. Srbi na području grada Slunja žive u Mjesnim odborima Veljun i Primišlje. Područje grada Slunja obuhvaća oko 393 kvadratna kilometra, a po nekim procjenama, do prije dvije godine na tom je području živjelo oko 4.200. stanovnika, dok se procentualni odnos manjinskog i većinskog stanovništva uglavnom nije mijenjao.

Budućnost i perspektiva?

Nažalost, ništa se nije promijenilo u pozitivnom smislu kada govorimo o stanovništvu. Vjerovatno je manji broj stanovnika jer staračko stanovništvo umire. Mladih povratnika srpske nacionalnosti nema već godinama i ne vjerujem da će se netko od njih dalje vraćati. Ono što se vratilo - vratilo se i čini mi se da je povratak završena priča. Mislim da je ostao procentualni status quo, odnosno svih stanovnika je manje. Ovi mladi što su ovdje uglavnom rade, u Karlovcu, Slunju, Krnjaku i bližoj okolici. Oni koji su otišli – otišli su i nisam sigurna da će se vratiti, ali mi se čini da je odlazak u inostranstvo počeo stagnirati, pa možda čak i da je završen. Voljela bih da sam u pravu. Oni koji rade u okolici se kod kuće bave malom poljoprivredom i stočarstvom za vlastite potrebe, ali i za lokalno tržište. Koliko znam svi mladi ljudi s ovog područja su na neki način zaposleni i od toga žive, dakle od posla i poljoprivrede. Koliki je broj Srba na području Veljuna i Primišlja ne bih sada mogla tačno reći. Ipak moramo sačekati rezultate lanjskog popisa stanovništva. Neke indicije postoje, ali ne bih htjela nagađati.

Kakvi su uslovi života, kakva je opća infrastruktura?

Svake godine asfaltiramo 500 do 800 metara lokalnih puteva i to iz sredstava namijenjenih nacionalnim manjinama. Ove godine su nam odobrena sredstva za asfaltiranje puta prema mjesnom groblju na Veljunu u dužini od 100 metara i onoga na uzbrdici u Lapovcu, naselje Vučkovići, u dužini od 400 metara. Inače, asfaltiranje nerazvrstanih županijskih i gradskih cesta ovisi o dostupnosti i iznosima kojima raspolažu Županijske uprave za ceste, kojima upućujemo zahtjev za nastavak asfaltiranja županijskih cesta. Posebno one na relaciji Veljun - Bandino selo u dužini od 2 kilometra.

Što reći o aktivnostima lani i u ovoj godini?

Lani smo renovirali službenu prostoriju Mjesnog odbora Primišlje. Sredstva nam je osiguralo Srpsko narodno vijeće u materijalu i namještaju u iznosu od 15.000 kuna. Ove godine smo zamijenili preostalu staru stolariju i zamijenili je novom PVC stolarijom na zgradi Mjesnog odbora u Veljunu, u iznosu od 18.400. kuna. Grad Slunj nam je odobrio 8.400. kuna, a Srpsko narodno vijeće 10.000 kuna.

Bez obzira na sve trebat će još dosta sredstava za konačno uređenje zgrade Mjesnog odbora Veljun. Šta je u neposrednom planu?

Ove jeseni planiramo nastaviti posao na zgradi Mjesnog odbora i manjinskog vijeća na unutarnjem uređenju prostorija. Planiramo zamijeniti dotrajalu drvenu stolariju novom plastičnom, planiramo popločiti hodnik te urediti priručnu čajnu kuhinju. Sredstva za materijal i izvođača radova su nam osigurali Grad Slunj u iznosu od 5.000. kuna i Srpsko narodno vijeće u iznosu od 10.000. kuna.

Kakvi su vam daljnji planovi?

Imamo ih puno. Moramo ići korak po korak. Želja nam je asfaltirati oko 300 kvadrata ispred ulaska u naše prostorije da kada padne kiša ne bude blato ispred ulaska u prostorije. Također da bar popravimo fasadu, ako već ne bi mogli staviti izolaciju i stiropor, te postaviti sunčane panele na krov kako bi imali besplatnu struju. I to će doći na red, ali treba vremena.

Milan Cimeša; Portal Novosti