Sokolsko društvo u Glini

Detalji: Saša Nedeljković; Društvo; 10 Jun 2022; 1343

Srpski sokoli iz Krajiške župe ujedinili su se posle Prvog svetskog rata sa hrvatskim sokolima u Sokolsku župu Zagreb. Sokolska župa Zagreb priredila je svoj slet u Zagrebu 10 i 11. juna 1922. Na akademiju su došli seljački sokoli iz Banovine, iz okoline Gline. (1) Dr. Milan Metikoš, načelnik sokolskog društva u Glini, neumorno je radio na širenju sokolske ideje u selima. Do 1922. u 18 sela osnovane su seoske čete. Ta sela bila su : U srezu Glina : Bačuga, Vlaović, B. Vode, Dragotin, Martinovići, V. Gradac Klasnić, Kraljevčani. U srezu Vrgin-Most : Čemernica i Slavsko Polje. U Petrinji : Jabukovac. U srezu Pakrac : Čaglić, Prekopakra, Šeovica. U srezu Bjelovar : Kalinovac. U srezu Karlovac : Skakavac. U srezu Slunj : Cetinj Grad i Maljevac. Radilo se na osnivanju sokolskih društava u srezu Gospić. Obrazovanjem seoskih sokolskih četa i njihovim radom upravljao je naročiti sokolski odbor u Glini. Svim četama bio je prikazan film sa sleta u Ljubljani. U Glini je postojala zajednička biblioteka za sve seoske čete. Odbor u Glini trebao je da izda knjigu sa svim upustvima za osnivanje i rad sokolskih četa. (2) Sednica odbora sokolskih četa održana je 15.1.1923. Osnivane su nove sokolske čete, posebno u krajiškom okrugu zagrebačke župe, a u ostalim župama započeo je življi rad na osnivanju sokolskih četa. Prvi slet seljačkih Sokola održan je 2.8.1922. u Vlaoviću. Na sletu zagrebačke župe 12.6.1922. učestvovalo je brojno izaslanstvo sokolskih četa u vežbi. Na sletu u Ljubljani od 12 do 15.8.1922. učestvovalo je mnogo seljaka sokola i u vežbi i u ostalim priredbama sleta. Sokolska četa u Kraljevčanima priredila je I javnu vežbu 27.10.1922. Uz vođstvo učitelja župe zagrebačke Pihlera završen je tečaj za načelnike sokolskih četa 19.12.1922. U sokolskim četama bilo je 1923. 400 vežbača. Za načelnika Odbora bio je izabran dr. Milan Metikoš, a za njegove zamenike Marko Medak iz Čemernice, Mićo Griva iz B.Vode, Pajo Bakić iz Vlaovića, a za sekretara izabran je Jovo Bradić. (3) Sokolsko društvo u Glini je uz učešće zagrebačkog društva Soko II priredilo 16 septembra 1923. svečanu akademiju. Uz zagrebačke sokole nastupali su sokoli iz Siska. Glina je bila sedište krajiškog okruga Sokolske župe Zagreb, te je porast društva bio značajan za čitavo okružje. Okružje je imalo tri društva i 10 sokolskih četa po selima. (4) U Petrinji bio je 15 juna 1924. održan slet krajiškog okružja zagrebačke župe. Sletom je trebalo pokazati da li je moguće primeniti sokolski sastav i rad na selo. Na sletu su bila sokolska društva iz okružja : Sisak, Glina i Petrinja kao i seoske sokolske čete krajiškog okružja, zatim zagrebački Soko I, i jedna pešadijska četa 35. pešadijskog puka iz Zagreba. Grad je bio u počast sleta svečano iskićen, a domaće sokolsko društvo dočekalo je svoju braću i goste srdačno. Na popodnevnoj javnoj vežbi nastupila su prva seoska deca. Uzorni odio zagrebačkog Sokola I izveo je devetku. (5)

1914

Sokolska župa Zagreb nastojala je da osniva seoske sokolske čete. U Baniji su osnovane čete u selima Bačugi, Čemernici, Vlaoviću, ... .zauzimanjem dr. Metikoša. U okolini Pakraca u Slavoniji osnovane su čete u selima Šeovici, Kusonji i Prekopakri zalaganjm Vojislava Vuksana i Branka Jankovića. U to doba (1924.) postojale su čete u Lici u okolini Gospića, u Sloveniji u Bojancima, u Bosni u Kostajnici, ... . Po mišljenju autora članka Branka Jankovića u „Sokolskom vjesniku župe zagrebačke” prosvetni rad sokola bio je važniji i potrebniji selu nego telesno jačanje. Trebalo je osnivati sekcije : pobratimske, analfabetske, čitaoničke, pevačke, sviračke, pozorišne, ... . Takvim radom postajale su sokolske čete drugom školom. Sokoli su nastavljali i proširivali rad škole tamo gde je ona stala. Cilj je bio podizanje sela posle škole sokolstvom i ostalim društvima i ustanovama. To je bio jedini put da se dođe do napredka sela. Na kraju članka je istaknuto : „Osnivajmo sokolske čete po selima i sokolska društva po varošicama, radimo u njima marljivo, činimo to, jer nas na to zove otadžbina, a i narod će nam biti zato zahvalan.” (6)

Sokolsko društvo Glina osnovano je 1906. kao Srpski soko. U 1930. starešina je bio dr. Milan Metikoš, načelnik Marko Opalić, sekretar Jovo Katić i predavač Petar Meanđija. Bilo je 28 članova, 5 članica, 16 vežbača, 8 muškog naraštaja, 18 muške dece, 8 članova u odori. Vežbali su u privatnoj vežbaonici, priređivali su javne vežbe, imali su 4 saradnika, 6 prednjaka i knjižnicu sa 217 primeraka. (7)
U 1934. starešina društva bio je dr. Milan Metikoš, zamenik Svetozar Davidović, sekretar Nikola Novaković, predsednik prosvetnog odbora Ivo Klarić, načelnik Slavko Stojanović-Peleš, zamenik Nikola Žinić i načelnica Jovanka Sretković. Članovi Uprave društva bili su Kristina Lukač, Nikola Grnović, Jovan Mirković i Anton Pengor. Zamenici su bili : Pavao Crnković i Leo Berger. Revizori su bili : Živko Radojčević, Dragomir Tomić i Đuro Janković. U Sudu Časti bili su : Pero Ćorković, Pero Meandžija i Pero Starčević. (8)

Slet u LJubljani

Sokoli su u svom radu sarađivali sa ostalim društvima u Glini. Zajednički su Odbor Kola Srpskih Sestara, Sokolsko društvo i mesni odbor Jadranske Straže priredili parastos kralju Aleksandru 15 oktobra 1939. KSS je priredilo o Svetom Savi Svetosavsku besedu uz sudelovanje Srpskog pevačkog društva iz Karlovaca. Krajem 1939. Odbor KSS u Glini je osnovan 1937. i imao je 120 redovnih članica, 4 potpomažuća, 6 utemeljitelja i 1 dobrotvora. (9) Posle Aprilskog rata 1941. sva društva su bila zabranjena od NDH. O značaju za sokolski pokret i sudbini dr. Milana Metikoša je Radivoj Rigler istakao u članku „Sokolske žrtve u II. Svetskom ratu” u knjizi „Sokolski zbornik 1863-1963” : Dr. Milan Metikoš je bio starosta sokola u Glini, organizator sokolskih četa po selima u srezovima : Glina, Petrinja i Vrgin Most. Bio je prvi načelnik Srpske sokolske župe Krajiške pre Prvog svetskog rata. Bio je uhapšen od ustaša, strahovito mučen i ubijen. (10) Srpski sokoli iz Krajine ujedinili su se posle Prvog svetskog rata sa hrvatskim sokolima u Sokolsku župu Zagreb. Dr. Milan Metikoš, načelnik sokolskog društva u Glini, radio je na osnivanju seoskih sokolskih četa. Sokoli su smatrali da je njihov prosvetni rad bio potrebniji selu nego telesno jačanje. Zato suosnivali sekcije : pobratimske, analfabetske, čitaoničke, pevačke, sviračke, pozorišne, ... . Takvim radom postajale su sokolske čete drugom školom. Sokoli su nastavljali i proširivali rad škole tamo gde je ona stala. Cilj je bio podizanje sela posle škole sokolstvom i ostalim društvima i ustanovama. Sokoli su u svom radu sarađivali sa Odborom KSS i mesnim odborom Jadranske Straže u Glini. Posle Aprilskog rata sokoli su stradali zajedno sa svim Srbima.

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za zdravstvenu istoriju Srbije

Napomene :

1. Ante Brozović, „Slet jugoslavenskih Sokolova u Zagrebu”, „Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagreb, juli 1922, br. 7, str. 137, 138;
2. „Sokolstvo na selu”, „Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagreb, oktobar 1923, br. 1, str. 17;
3. „Sjednica odbora sokolskih četa”, „Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagreb, oktobar 1923, br. 1, str. 17;
4. „Župski glasnik”, „Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, januar 1924, br. 1, God. III, str. 16;
5. „Slet krajiškog okružja zagrebačke župe”, „Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagreb, juli 1924, God. III, br. 7, str. 186;
6. Branko Janković (Šeovica Pakrac), „Sokolstvo na selima”, „Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagreb, august 1924, br. 8, str. 212-214;
7. „Jugoslovenski Sokolski kalendar” 1930, Ljubljana 1929, str. 136;
8. Uredio Ante Brozović, „Sokolski zbornik, I”, Beograd 1934, str. CLI;
9. „Kolo Srpskih Sestara – Glina”, „Izveštaji o radu Glavnog odbora Kola Srpskih Sestara u Beogradu, njihovih odbora u zemlji i srodnih društava za 1939/40 poslovnu godinu”, Beograd, 1941, „Vardar XXX Kalendar Kola Srpskih Sestara za prostu 1941 godinu”, Beograd 1940, str. 26, 27;
10. Radivoj Rigler, „Sokolske žrtve u II. Svetskom ratu”, „Sokolski zbornik 1863-1963”, Buenos Ajres, 1963, str. 187;