će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ROSMOR - Tradicionalno saborovanje Bukovičana i Obrovčana održalo se prvog prolećnog dana na imanju crkve Svetog Georgija iz Kabramate u Rosmoru. Okupilo se nekoliko stotina Krajišnika i njihovih prijatelja iz svih srpskih zemalja. Srcima i mislima većina njih je bila u manastira Krupa, gde su sa radošću proslavljali Veliku Gospojinu.
Trudeći se da ih sve podseća na „tamo daleko“, na Šesti sabor su pozvali krajiške legende Milu Deliju, Davora Olujića i Momke Bukovice. Organizovali su nadmetanje u „bacit na buće“ i kamena sa ramena, ali pogled na visoko drveće ih je opominjao da nisu u zavičaju. Mnogi su tog dana više puta izgovorili rečenicu:
– Lepo nam je ove, ali nigde nema naše Bukovice.
Kako izveštavaju "Frankfurtske Vesti", proslava Uspenija Presvete Bogorodice, čiji je kum bio Milan Mrkela, počela je molitvom i lomljenjem slavskog kolača. Ovaj obred su obavili sveštenici Aleksandar Milutinović i Momčilo Vukša, zajedno sa domaćinom slave Mrkelom i okupljenim narodom. Otac Momčilo je za ovu priliku došao iz Melburna. Poreklom je iz Bukovice i svake godine dolazi da saboruje sa svojim zemljacima kojima je preneo pozdrave vladike dalmatinskog Nikodima, sa kojim je bio nedavno u srpskoj Dalmaciji:
Svi pobednici
Nisu izostale ni tradicionalne sportske aktivnosti (buće i bacanje kamena sa ramena). Pobednici su svi koji su se okušali u nadmetanju. Ipak, zabeležili smo i neke trenutne rezultate tokom takmičenja u bacanju kamena. Dugo vremena nenadmašan je bio Grmečlija Dragan Stanić, a onda je došao Miroslav Drča, koji ga je nadbacio, a takmičenje je nastavljeno…
– Braćo moja u Hristu, dragi Bukovčani i Obrovčani, doneo sam vam pozdrave vladike Nikodima, doneo sam i njegovu poruku, a ona glasi: „Čuvajte nam, čeda naša, naš jezik u dalekom svetu, čuvajte nam naše običaje i kulturu, ne dajte da vam zavičaj u zaborav padne…“
Obavestio je profesor Mišo Gnjatović prisutne da je sledeće godine kum ili domaćin sabora Marko Bukorović i njegova supruga Ljilja.
Saborovanje je nastavljeno recitovanjem pesnika Ace Tadića, a potom je usledio program folklornih grupa Izvor iz Liverpula i Akademije Krug, koja deluje pri SNO. Igre dece i omladine su propraćene oduševljenjem publike. Maštovite koreografije koje su pripremali Rajko Dobre i Goran Nikolić nagradili su gromoglasnim aplauzima.
Sve u svemu, bio je ovo još jedan nezaboravni dan za srpsku zajednicu Sidneja na kojoj su se okupili mnogi naši sugrađani da podele slavlje i radost prijatelja iz srpske Dalmacije koji su očuvali svoje običaje na sveopštu radost zemljaka.
Za Koledž „Sveti Sava“ 1.000 dolara
Nakon besede sveštenika Vukše, profesor Mišo Gnjatović je pozvao predstavnika muzičke grupe Narodnog orkestra Slavonaca i Banijaca, predstavnika folklorne grupe iz Boniriga i gospođu Radu i Stevu Dopuđa da preuzmu priznanja koja su zaslužili svojim nesebičnim zalaganjem i učešćem u svim akcijama značajnim za srpsku zajednicu.
Pozvao je i predstavnika Koledža „Sveti Sava“ da preuzme donaciju od 1.000 dolara kako bi se i njihova organizacija upisala kao „kaplar“ i pomogla završetku radova ovog zdanja od neprocenjive vrednosti za srpsku zajednicu u Australiji.