će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Udruženje boraca, potomaka i poštovalaca NOR-a, 6. Ličke divizije Nikola Tesla i 35. Ličke udarne divizije je 22. novembra 2018. godine organizovalo skup – svečanu sjednicu povodom obilježavanja 22.11.1942. godine, dana formiranja prvog hrvatskog korpusa i dana formiranja 6. Ličke, 7.Banijske i 8.Kordunaške divizije.
Na samom početku Marija Obradović, predsjednica Udruženja je poželila dobrodošlicu i zahvalila na velikom odzivu.
– Prije svega želim da pozdravim naše žive borce, a to je Milan Šašić iz 6. ličke, Mile Maljković iz 6. ličke i Jovo Korica, 6. lička, pozdravljam druga borca Zdenka Duplančića koji je ujedno i predsjednik sekcije Prve proleterske i predsjednik SUBNOR-a Savski venac , pozdravljam borca Paneta Pavlovića koji je danas naš gost. Danas imamo posebnu čast u goste su nam došli članovi SUBNOR-a Apatin na čelu sa predsjednikom Mićom Radakovićem, prenosi "Srpsko kolo".
Potrebno je da se klanjamo poginulima
Veljko Žigić je pročitao referat o formiranju Prvog korpusa 6. Ličke divizije.
– S pravom se može konsatovati da je Prvi korpus hrvatske odnosno 4. udarni korpus nove Jugoslavije bio ne samo prvi u Hrvatskoj sa najdužim ratnim stažom od dvije godine i 6 mjeseci nego i najveća, najjača i nepobitno jedna od najzaslužnijih jedinica NOB Hrvatske i Jugoslavije. U dvoipogodišnjim danonoćnim marševima i borbama , primanje uloga i zadataka korpusa u NOB-u hiljade mladića i djevojaka Banije, Korduna, Like, Gorskog Kotara, Primorja, Žumberka, Pokuplja, Posavine, Cazinske krajine… izgubilo je svoje mlade živote od Petrove i Zrinske gore i Plitvičkih jezera do Drvara, Neretve i Sutjeske, Mosalvine i Bilogore, Metlike, Žumberka, Ilirske bistrice , a desetine pripadnika Korpusa proglašeni su narodnim herojima . Mnogi su postali generali narodne vojske, a u poslijeratnom periodu visoki državni zvaničnici. Zbog tih i brojnih drugih ratnih zasluga Korpus je kao što je već rečeno proglašen udarnim. S obzirom na sve to borci, mi potomci, poštovaoci NOR-a, 6. Ličke, 7. Banijske i 8. Kordunaške divizije u prvom redu, ali i svi ostali imamo puno razloga da danas s ponosom i velikom zahvalnošću obilježavamo 76. godišnjicu formiranja 1. hrvatskog korpusa , odnosno 4. udarnog korpusa Jugoslavije. Potrebno je da se klanjamo svima poginulima.
Poruka Dušanke Popović
Marija Obradović pročitala je poruku od Dušanke Popović koja nije mogla da dođe, i podijeli svoja iskustva u narodnooslobodilačkoj borbi.
– Dobila sam vaš poziv, ovom prilikom ste me vratili u mladost kada sam stajala u koloni kada je formirana 6. lička divizija. Žao mi je što nisam sa vama, ali vam šaljem velike pozdrave. Pozdravite moje borce!
Iskreno drugarstvo i jak moral
Predstavnik SUBNOR-a Republike Srbije gospođa Dušanka Lukić obratila se prisutnima sa velikom radošću što je dio ovog skupa. Kao rođena Banijka osjeća pripadnost ovim ljudima.
– U borbi za slobodu odlazili su najmlađi sa pjesmom, dobrovoljno. Stvaralo se iskreno drugarstvo i jak moral. Takav međusobni odnos nazvali su bratstvo i jedinstvo. Ranjene drugove nosili su na leđima. Kretali su se pješice, po ljutoj zimi, jakoj žegi, olujnom vjetru, po šumama i gorama njihove zemlje ponosne. Imali su umjesto jastuka kamen pod glavom i vedro nebo za pokrivač. Između dvije bitke na oslobođenoj teritoriji pomagali su narodu gradili puteve, sjekli šume, opismenjavali stanovništvo , razvijali borbeni moral i međusobno poštovanje. Tješili i zbrinjavali djecu i stare roditelje poginulih boraca. Do kraja narodnooslobodilačke borbe, izrasla je u 900.000 boraca. Nažalost, tokom rata izginulo je 320.00 boraca. Ostalo je 400.000 živih, iza njih je ostalo 280.000 djece bez roditelja od čega 77.000 djece bez ijednog roditelja koje je država kasnije podizala. Borački sastav činilo je 100.000 žena , u ratu je izginulo 28.000. 6. lička je postala sastavni dio Saveza boraca Srbije, mi vas tako tretiramo i ponosimo se vama – iskreno je rekla profesorica istorije Dušanka Lukić.
45.000 protiv 4.200 boraca
Milan Šašić je naveo nekoliko primjera iz kojih se moglo zaključiti koliku je opasnost 6. lička divizija predstavljala neprijateljima.
– Rečeno je da se u neposrednoj blizini Drvara nalazi vrlo opasna jedinica. Od 35 divizija 6. lička je pretrpijela u Četvrtoj ofanzivi najveći strah, borbu i nemaštinu. 6. lička u to vrijeme brojala je 4.200 boraca, a Italijani su imali 32.000, ustaše su imale 7.000, četnici 6.000 sve ukupno je bilo 45.000 protiv 4.200 boraca. Na kraju krajeva, dva mjeseca se vodila borba, po hladnoći i snijegu, izdržali smo to. Da je bilo toliko snage u borcima, da su izdržali nemaštinu, glad, ranjavanja, zahvaljujući komadantu divizije koji je umio taktizirati. Četvrta ofanziva kada je završena zarobili smo 12.000 što četnika, što ustaša i Italijana.
Opština Apatin – opština sa najviše Ličana u Srbiji
Predsjednik SUBNOR-a Opštine Apatin Mićo Radaković srdačno je pozdravio sve prisutne.
– Opština Apatin važi za opštinu sa najviše Ličana u Srbiji. 17.400 familija poslije rata se doselilo, u drugom talasu došlo je još negdje 4.000, došlo je 570 nosioca spomenice `41. Nažalost imamo samo još jednog živog. Došlo je 540 djece ratne siročadi – rekao je Mićo Radaković i napomenuo da se nikako ne smije prestati sa obilježavanjem ovakvih događaja.
Goste je zabavila predivna Ženska pjevačka grupa Udruženja Banija iz Beograda ( Mira Gojčević, Nada Zlonoga, Milanka Gagić, Danica Kalambura, Joka Pušonja), kao i izvođač iz grupe Ćiro Lička Kaldrma- Drvar.
Organizatori kao i gosti, borci, u jednom su se složili. Velika hrabrost boraca i njihov doprinos narednim generacijama nikako ne smije da se zaboravi.