Karlovac na BBC-u 1941.

KARLOVAC - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomenik Ivici Gojaku kod starog drvenog mosta na Korani te kod spomen biste Većeslavu Veci Holjevcu u Parku narodnih heroja, obilježeni su 76. godišnjica ulaska grupe od 25 kordunaških partizana u okupirani Karlovac 17. novembra 1941. i stota godišnjica rođenja Vece Holjevca.

Cilj ove izuzetno hrabre akcije je bio pokušaj oslobađanja sekretara mjesnog komiteta KPH za Karlovac Marijana Čavića-Grge iz bolničkog zatvora. Akcija nije uspjela jer su ustaše prije ulaska partizana preobučenih u domobranske uniforme, Čavića iz bolnice prebacili u zatvor, gdje je i umro.

Uz ‘izvođača radova Vecu’ glavnu logističko-informativno-obavještajno-organizacionu ulogu u ovoj akciji imala je mlada Nada Dimić, narodni heroj, čija je bista, kao i ostalih heroja, nestala iz Parka heroja u centru grada.

Na pročelje stare karlovačke bolnice na Dubovcu ni danas vlasti ne dopuštaju vratiti spomen ploču u znak sjećanja na Vecinu akciju. O tome kako Hrvatska i Karlovac nisu antifašistički, pozdravljajući sve prisutne govorio je Miroslav Delić, v.d. predsjednika karlovačkih antifašista.

Komemoraciji su prisustvovali Vecina kćerka Tatjana Holjevac, Edita Gojak, nećaka poginulog omladinca Ivice Gojaka, Renata Kučan u ime grada Karlovca, predstavnici karlovačkih i županijskih antifašista, predstavnici Srpske zajednice iz Karlovca i županije, antifašisti iz Vojnića, predstavnici karlovačke Prosvjete i Ivo Goldstein, sveučilišni profesor povijesti iz Zagreba, sin nedavno preminulog Slavka Goldsteina, koji je bio rodom iz Karlovca te je napisao scenarij za film ‘Signali nad gradom‘ posvećen ovoj akciji.

- Akcija Vece Holjevca proslavila je ovaj grad i Hrvatsku. BBC iz Londona, u propagandističkoj maniri kakva je tada bila uobičajena, javio je da su partizani oslobodili Karlovac. Znali su i novinari u Londonu da to nije istina, ali trebala je jedna pozitivna vijest koja bi obodrila sve one koji su se borili na strani antifašizma. Ovdje u Hrvatskoj se taj antifašistički pokret razvijao. Doduše, bio je tada još vrlo slab, ali je rastao na temeljima onih koji su već 1941. krenuli u partizane kao Veco. On je, zapravo, reprezentirao istinsku energiju koju su partizani imali. On je kao Hrvat otišao na Kordun, u srpski kraj, koji je već bio izložen zločinima. Srbi su tada shvatili da nisu svi Hrvati ustaše. A, kada je Hrvat predvodio ovakve akcije onda su Hrvati mogli shvatiti da nisu svi Srbi četnici i da onda između ova dva naroda, koje veže toliko mnogo zajedničkih stvari, ima još puno prostora da se stvaraju mostovi zajedništva čime se antagonizmi mogu prevladati - kazao je Goldstein.