Saradnjom protiv zaborava

VELIKA KLADUŠA - Uz prisustvo brojnih antifašista i članova društva Josip Broz Tito iz Velike Kladuše u tom je gradu na samoj granici s Hrvatskom održana komemoracija u znak sjećanja na civilne žrtve koje su ustaše u tom kraju ubile krajem jula i početkom avgusta 1941. godine. Masovni zločin, u kome je ubijeno 4100 Srba, najprije je započeo u mjesnoj pravoslavnoj crkvi Svetog Georgija, a nastavljen je na Mehinom stanju.

Do rata 1990-ih ova se komemoracija održavala svake godine, nakon čega su tri obilježja masovnih zločina zarasla. Kladuški antifašisti, koji održavaju odlične veze s antifašistima iz Hrvatske, posebno onima iz Karlovačke županije, lani su očistili spomenik na Mehinom stanju i u saradnji s dva udruženja antifašista iz Vojnića organizirali prvu poslijeratnu komemoraciju. Ove godine, pak, nova Kladuška vlast na čelu sa Fikretom Abdićem potrudila se i temeljito očistila preostala dva spomen obilježja, prenosi "Portal Novosti".

Komemoraciju su organizirale lokalne vlasti Velike Kladuše, Općine Vojnić te dva vojnićka udruženja antifašista. Predsjednik jednog od njih, Dušan Crnković, obavijestio je prisutne da se u Karlovcu sprema komemoracija i pomen za 13 poginulih teritorijalaca iz Krnjaka na Koranskom mostu 21. septembra, a prisutni su minutom šutnje odali počast i preminulom dr. Đuri Zatezalu.

Uz Fikreta Bašića, predsjednika Općinskog vijeća Velika Kladuša, skupu su prisustvovali Rade Kosanović, koordinator za rad s manjinskim vijećima u SNV-u, Mićo Zatezalo, predsjednik ŽV SNM Karlovačke županije, Marina Lavrnić, predsjednica GV SNM Karlovca, Mirko Miladinović predsjednik karlovačkih antifašista, Dušan Crnković i Nikola Pavić iz vojnićkih udruženja antifašista, Nikica Škrgić, zamjenik načelnika općine Vojnić te brojni drugi. Na sam zločin je podsjetio Sulejman Mudamedagić jedan od vodećih ljudi boračkih udruženja u Velikoj Kladuši i član Društva Josip Broz Tito. Okupljenima se obratio i Nikola Pavić.

- Važno je da se ovdje ponovo okupljamo i da nam komemoriranje ponovno postane tradicija. Mjesta stradanja nikako ne smijemo zaboraviti. Može sve ovdje ponovno zarasti, ali ni to neće sakriti zločine koji su se dogodili. Nalogodavci i egzekutori su svima poznati. Žalosno je što mnogi mladi ljudi o ovim događajima ne vode računa pa oni padaju u zaborav - rekao je Pavić.