Sudski troškovi oštećenih ratnim zločinom

Pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodio sam postupak radi naknade štete protiv Republike Hrvatske jer su mi nakon akcije Oluja ubijeni otac i majka na kućnom pragu, u rodnom selu na Baniji. Prema obrazloženju presude, spor sam izgubio jer je nastupila zastara za pokretanje postupka, odnosno nisam tužbu podnio u roku od tri godine otkada sam saznao za njihovo stradavanje. Uz to što je odlučeno da se moj tužbeni zahtjev odbija, istom presudom naloženo mi je da platim 65.000,00 kn sudskih troškova koji su nastali na strani Republike Hrvatske. Presuda je donijeta još 2010., ali ju je tek 2016. potvrdio Vrhovni sud RH. Prije deset dana primio sam dopis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, koje je zastupalo Republiku Hrvatsku, da u roku od 90 dana od primitka poziva uplatim iznos od 65.000,00 kn na žiroračun državnog proračuna, u suprotnom će državno odvjetništvo pokrenuti prisilnu naplatu preko suda. Živim od mirovine, nemam traženi iznos kojim bih podmirio takvo potraživanje i ne znam na koji način da riješim ovaj problem.
Odgovor Slađane Čanković, dipl. iur:

Troškovi parničnog postupka i obveza njihove naknade jedna su od posljedica odnosa stranaka u parnici. Sudska odluka temelji se na čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku (ZPP) koji glasi: „Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove postupka“, koji proklamira načelo odgovornosti za uspjeh (načelo causae). Ti parnični troškovi, kako određuje čl. 151 st. 1 ZPP-a, obuhvaćaju nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu, primjerice državnom odvjetniku koji u vašem slučaju zastupa Republiku Hrvatsku. U tom slučaju troškovi postupka obuhvaćaju iznos koji bi se stranci priznao u ime nagrade odvjetnika. Pritom treba istaći da se kod obračuna iznosa ne primjenjuje tbr. 42 st. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odnosno državno odvjetništvo na iznos nagrade ne obračunava porez na dodanu vrijednost (PDV).

Problem plaćanja sudskih troškova nastalih upravo u postupcima vođenim radi naknade štete koja je nastala kao posljedica ratnog zločina je problem nepriznavanja svim stradalnicima posljednjeg rata statusa civilnih žrtava toga rata. Umjesto da kao civilna žrtva rata ostvarite određenu satisfakciju pred nadležnim tijelima RH zbog činjenice da su vam roditelji ubijeni kao civili u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, vi ste na određeni način višestruka žrtva. Izgubili ste sudski spor, osporeno vam je pravo na satisfakciju i dužni ste Republici Hrvatskoj naknaditi troškove parničnog postupka. Nalazite se u teškoj situaciji jer ukoliko ne platite predmetni dug u pozvanom roku, postoji mogućnost da RH pokuša naplatiti svoje potraživanje sudskim putem, te ukoliko nemate dovoljno novčanih sredstava na bankovnom računu, vjerovnik može pokrenuti ovršni postupak na vašoj pokretnoj i nepokretnoj imovini (kući/stanu ukoliko ste vlasnik istih).

Za sada postoji mogućnost da se obratite Ministarstvu financija sa zahtjevom za otpis predmetnog duga zbog lošeg materijalnog stanja temeljem Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obračunu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN 52/13, 94/14). Članak 24 Uredbe propisuje da će se fizičkoj osobi –građaninu – odobriti otpis ili djelomičan otpis duga u skladu s podnesenim zahtjevom u slučaju kada bi naplata duga ugrozila osnovne životne potrebe dužnika fizičke osobe – građanina – i članova njegovog kućanstva. U istom članku, stavak 3 određeno je da za stjecanje prava na otpis ili djelomičan otpis potraživanja fizička osoba mora ispunjavati kriterij iz stavka 2 točka 1 ovog člana ili kumulativno kriterije iz stavka 2 točka 2 ovog člana Uredbe: „(2) Osnovne životne potrebe dužnika fizičke osobe i članova njegovog kućanstva, u smislu ove Uredbe, ugrožene su:

1. ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na pomoć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi, odnosno pravo na opskrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata, ili
2. ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva odgovara sljedećim uvjetima:
3. kada imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva, po članu njegovog kućanstva;
4. kada podnositelj zahtjeva, odnosno punoljetni članovi njegovog kućanstva imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se ne smatraju zadovoljavajućim stambenim prostorom (stan ili kuća veličine do 35 m² za jednu osobu, uvećana za 10 m² za svaku daljnju osobu s mogućim odstupanjem do 10 m²), te ako imaju u vlasništvu automobil i/ili plovilo čija vrijednost ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva;
5. kada ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos od jedne proračunske osnovice.“

Nakon što ste podnijeli zahtjev za otpis duga, potrebno je da o tome obavijestite državno odvjetništvo koje vam je poslalo dopis s opomenom. Državno odvjetništvo će zastati s daljnjim pravnim radnjama sve dok o vašem zahtjevu ne odluči Ministarstvo financija. U konačnici, obratite se državnom odvjetništvu sa zahtjevom za obročnu otplatu duga.