Ćirilica u hrvatskim školama, da se bolje razumijemo

Detalji: RTS; Društvo; 30 Mart 2016; 930

ZAGREB - Ideja rektora Univerziteta u Zagrebu da bi u hrvatske škole trebalo vratiti ćirilicu, izazvala je pažnju javnosti. I dok političari nisu oduševljeni prijedlogom, mada deklarativno nemaju ništa protiv, zagrebački profesori zagovaraju povratak ćirilice u škole, tvrdeći da je to pismo dio hrvatske istorije. Koji su njihovi argumenti i koliko sluha ima za njih, ekipa RTS-a je provjeravala u Zagrebu.

Nepoželjna na uličnim tablama. Iz školskih čitanki prognana prije četvrt vijeka. Odsustvo ćirilice u javnom životu, smatraju oni koji su je u doba zajedničke države učili, ozbiljan je nedostatak za novije generacije.

„Smiješno je, to mogu reći kao sveučilišni nastavnik, da ne mogu dati knjige na čitanje samo zbog toga što čak ni ljudi na nivou sveučilištaraca ne koriste ćirilicu, a to je zbilja nešto što se lako može naučiti“, kaže Ivo Banac, profesor emeritus na Univerzitetu Jejl.

Lingvisti nemaju dileme: Hrvati treba da uče ćirilicu da bi bolje razumjeli susjede, ali i vlastitu prošlost. „Za nas je ćirilica konstitutivno pismo jer se njime ne obraćamo samo susjedima, nego i sebi i to treba posvijetliti.

To je lijepa okolnost da mi možemo jedan dio literature na jeziku koji nije tako različit da čitamo na dva pisma“, kaže Josip Bratulić, član HAZU.

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mateo Žagar kaže da ćirilica ima veoma snažan identifikacioni element u sebi, kako u okviru srpske kulture i srpskog naroda tako i u okviru hrvatske kulture i hrvatskog naroda.

„Nema granica između naše dvije kulture, niko ne može da gleda binarno ili-ili, ne može čak drugome ni propisivati šta će uvrštavati drugome u kulturu, da li ćirilicu ili ne ćirilicu“, kaže Žagar.

Iako u naučnim krugovima dočekana s odobravanjem, ideja o povratku ćirilice u hrvatske škole sasvim sigurno još neko vrijeme ostaće samo ideja.

Svaki pomen ćirilice u Hrvatskoj više je od pukog razgovora o pismu ili o jeziku, to je i ozbiljno političko pitanje, za čije rješenje je neophodna politička volja. Koja, za sada, nedostaje. Lider najbrojnije vladajuće partije poručuje da, iako nema ništa protiv povratka ćirilice, to svakako neće biti prioritet njegove vlade.