će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ZAGREB - 1926.godine počeo je sa radom Radio Zagreb, iz studija koji se nalazio u zgradi na Markovom trgu 9, a u istoj zgradi je bio montiran i predajnik. U to vreme u celoj državi bilo je tek 290 radio-pretplatnika, a u Zagrebu oko pedesetak. Celokupna teritorija tadašnje Jugoslavije podeljena je na koncesiona područja tri glavne stanice. Ljubljansko područje poklapalo se sa granicama dravske banovine. Teritorija zagrebačke stanice obuhvatala je savsku, vrbasku i primorsku banovinu, dok je ostatak države pripadao Radio Beogradu.
Prva spikerka na Radio Zagrebu je bila Božena Begović. Muzički program je izvodjen uživo u studiju, a ubrzo je krenuo i prenos sportskih dogadjaja, a već sledeće godine je emitovana i prva hrvatska radio drama „Vatra“ Ive Štrepela. U Zagrebu je tridesetih godina postojala fabrika radio aparata PAN, koja je radila do 1946.godine. Posle rata proizvodili su se aparati marke Kosmaj i Filips u Beogradu, a u Zagrebu je osnovan RIZ, koji je proizvodio svoje radio aparate.
1941.godine Radio Zagreb je nacionalizovan od strane novostvorene NDH, i tokom rata je radio, uglavnom u propagandne svrhe. Ime je promenjeno u “Hrvatski krugoval”. Iste godine počele su sa radom i lokalne radio stanice, najpre Dubrovnik, pa Petrinja, a danas ih ima više od sto trideset u Hrvatskoj. U vreme rata bilo je zabranjeno slušanje stranih radio stanica, svaki vlasnik radio aparata morao ga je odneti u specijalnu radionicu, gde bi mu bio blokiran prijem kratkih talasa. Jedna od najslušanijih emisija u vreme rata je bila “Koncerti po želji slušalaca” i naravno, izveštaji sa fronta.
Po oslobodjenju, 1945.godine nastavlja se formiranje lokalnih radio stanica, najpre Radio Split, pa Rijeka i Zagreb 2, koji je ukinut 1950.godine. Od 1956.godine, povodom tridesete godišnjice osnivanja Radija Zagreb, počinje sa radom prvi radio i TV odašiljač sa Sljemena, što je utrlo put ka osnivanju televizije. Tokom 1964-65. godine dolazi do programskog i organizacijskog restrukturiranja Radio Zagreba, što je rezultiralo stvaranjem tri posebna radiokanala: Radio Zagreb 1, Radio Zagreb 2 i Radio Zagreb 3. Svaki kanal je imao zasebno uredništvo.Od 1976.godine Radio Zagreb počinje da emituje program svih 24 sata.Izvor: Sećanja.com