će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
BEOGRAD - U velikoj sali Udruženja književnika Srbije, svečano je uručena nagrada ''Braća Micić'' pesniku Nenadu Grujičiću za knjigu sećanja, polemika, eseja, zapisa i putopisa ''Ruku na srce'' u izdanju beogradskog Službenog glasnika. Nagradu mu je uručio Milan Pađen, predsednik Književne zajednica Krajine, koja je sastavni deo Udruženja književnika Srbije. O nagrađenoj knjizi govorio je predsednik žirija Dušan Đaković koji je istakao hrabrost pesnika, pisca i polemičara Nenada Grujičića da, pored ostalog o čemu piše, na duhovit i argumentovan način osvetljava pojave u književnom, kulturnom i društvenom životu. Đaković je istakao da je knjiga ''Ruku na srce'' Nenada Grujičića ''razlikovna, raskuštrana, drčna, višespratna, zavičajna, univerzalna, vilovita i novomitska''. Zahvaljujući na prestižnoj nagradi, Nenad Grujičić je istakao: ''Razvoj umetnosti, društva i sveta'', nastavio je Grujičić, ''Braća Micić su posmatrali kroz prizmu dinamične i ničim sputane slobode. Po Micićima, bilo je potrebno je prodžarati začepljene kapilare Evrope, pročistiti ih i produvati balkanskom nepatvorenošću, svežom energijom korena i čistotom netruležnog duha, odakle dolazi prevaga erosa nad tanatosom. Braća Micić su za sedam milja išli ispred svoga vremena, domaštavali stvaralačke resurse epohe i ubrzavali inovativne procese. Svojom poezijom namamili su pojavu čuda poput kompjutera i Interneta. Možemo pretpostaviti kako bi danas izgledale naslovne strane i sadržaji njihovih časopisa 'Zenit', internacionalne revije za umetnost i kulturu, i 'Svetokreta' – lista za ekspediciju na severni pol čovekovog duha. To bi bili najposećeniji sajtovi u mreži Interneta, a braća Micić najbolji blogeri i veb-majstori.'' ''Ne postoji primer u našoj poeziji, književnosti i umetnosti'', nastavio je Grujičić'', toliko uočljivo avangardan i svestran poput Braće Micić. Njihova bića zračila su vidovitim erosom i podrhtavala od vizija koje su se javljale u njihovoj poeziji i svemu čega su se doticali. Uzbuđeno su pamtili iz detinjstva prvu lokomotivu koja je zahuktala kroz Baniju, pa putujuće pozorište, bioskop i cirkus u tom delu Krajine. Iz tih fantazmagoričnih slika rane mladosti nastao je i pseudonim Branislava Micića – Branko Ve Poljanski po Majskim Poljanama, na području Gline, odakle je bila rodom njihova majka Marija Stojić. I otac Banijac, biblijskog imena, Petar, ostavio je na svoju decu trag pastoralne lepote radeći kao kraljevski lugar u miomirisnim lugovima i šumama Banije. Ni Ljubomir Micić nije zaboravljao zavičaj. Među raznim pseudonimima, kojima je potpisivao svoje radove, pronalazimo i ova dva: Glinski i – Ljutica Glinski.'' Istaknuta dramska umetnica Vesna Čipčić čitala je iz nagrađene knjige Nenada Grujičića njegova sećanja na proznog pisca Borislava Pekića i pesnika Branislava Petrovića, na njihove boravke na Brankovom kolu u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu. A zatim i esej ''Poezija i duša'', o živoj i beživotnoj poeziji našeg vremena, te zapis ''Apendiks'' o Nacionalnom komitetu za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije, u kojem ne postoji stručnjak za maternji jezik iako je on najvažnije duhovno blago jednog naroda. U znak podsećanja na srpsko banijsko poreklo Braće Micić, koji su živeli i stvarali u Glini, Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Pragu i Parizu, u programu je nastupila ojkačka ženska grupa ''Una''.