Sjećanje na stradale na Koranskom mostu

ZEMUN - U Zemunu na Malu Gospojinu 21. septembra 2023. položeni su vijenci kod spomenika borcima i žrtvama rata devedestih, stradalima na Koranskom mostu na Kordunu. Vijence su položile delegacije GO SUBNOR-a Beograd, Zavičajnog kluba Kordunaša, Udruženje boraca Korduna 8. Kordunaške NOU divizije i boraca ratova od 1990. do 1999. Udruženje Zavičaj i Opštinski odbor SUBNOR-a Zemun.

Na Malu Gospojinu dogodio se zločin na Koranskom mostu kada su stradali kordunaški rezervisti i oficiri Vojske Jugoslavije Mile Babić (1949), Nikola Babić (1948), Vaso Bižić (1955), Svetozar Gojković (1959), Zoran Komadina (1964), Božo Kozlina (1954), Milenko Lukač (1959), Slobodan Milovanović (1966), Mile Peurača (1964), Milić Savić (1955), Jovan Sipić (1966), Miloš Srdić (1948), Nebojša Popović (1967).

S njima su bili Duško Mrkić, Svetozar Šarac, Mile Peurača, Nenad Trbojević, Nebojša Jasnić, Branko Madžarac.

Prisutne je pozdravio u ime Udruženja boraca Korduna, Zavičajnog kluba Korduna i Udruženja boraca Logorište Slobodan Blagojević, te ih pozvao da minutom ćutanja odaju poštu stradalima i naglasio da je ovo bio jedan od najtužnijih dana za narod Korduna.

Predsjednik GO Subora-a i Udruženja boraca Logorište Boro Ercegovac naglašava da su tih 13 stradalih na Koranskom mostu za njega najveći heroji.

– Prosjek godina starosti tih boraca bio je 33 godine. Petoro njih su bili jedinci oca i majke, šestoro je bilo neoženjeih, nisu stigli ni porodicu da formiraju. Iza njih trinaestoro ostalo je četrnaestoro djece bez oca, a do dana današnjeg iza njih je šestoro unučadi, a daće Bog da tih njihovih unuka bude još i više.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Zbora narodne garde Republike Hrvatske zaustavili su 21. septembra 1991. godine, ispred mosta na rijeci Korani u Karlovcu, dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne Mekušje u kasarnu Logorište, prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, koji su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje. Odmah po predaji, jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvezena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pješice preko Koranskog mosta. Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i počeli „krvavi pir” nad njima. Trinaestorica su ubijeni i masakrirani, dok su četvorica teško ranjeni.

Prisutna je bila Desa Babić supruga stradalog Mile, i Vesna Kozlina supruga pokojnog Bože Kozline, direktor DIC Veritas Savo Štrbac, predsjednik Udruženja Zavičaj Nenad Abramović, predsjednik Udruženja Kordunaša, potomaka i prijatelja Korduna Petar Šaula, predsjedni 6. ličke Veljko Žigić, predsjednik Zavičajnog kluba Kordunaša Slobodan Šarac.

Narodni poslanik Miodrag Linta poručio je da je za zločin na Koranskom mostu osuđen samo Mihajlo Hrastov tek 2015. godine na skandaloznu malu kaznu zatvora od četiri godine što predstavlja najdublje ponižavanje žrtava i njihovih porodica.

– Suđenje Hrastovu je bilo farsa i trajalo je čak 23 godine sa ukupno sedam presuda istom čovjeku za isto krivično djelo. Protiv drugih lica koja su učestvovali u lividaciji nije ni pokrenut krivični postupak. U pitanju je jedan od brojnih dokaza da je hrvatsko pravosuđe etnički motivisano i u funkciji opravdanja kažnog mita o Domovinskom ratu.

Za zločin na Koranskom mostu je suđeno Mihajlu Hrastovu. Županijski sud u Karlovcu je Hrastova tri puta oslobodio optužbe zbog postupanja u nužnoj odbrani 1993, 2002. i 2007 godine. Dok ga je Vrhovni sud Hrvatske tri puta proglašavao krivim i osuđivao na kazne zatvora. Prvi put maja 2009. osuđen je na 8 godina zatvora, drugi put novembra 2009. godine na 7 godina zatvora i treći put 7. 9. 2016. godine na svega 4 godine zatvora. U sva tri slučaja Vrhovni sud Hrvatske određuje kaznu zatvora koja je nižna od zakonski propisane minimalne kazne, rekao je Škaljac u svom obraćanju.

Za ovu vrstu krivičnog djela je propisana kazna 10 godina. Može se reći da je ovo suđenje bilo skandalozno, ali to nije jedini oblik ruganja pravdi žrtvama. U vrijeme kada je Vrhovni sud Hrvatske 2009. godine proglašavao Mihajla Hrastova krivim, za njega je održan mimohod podrške od strane hrvatskih „branitelja”. Pored toga hrvtski „branitelji” su više puta uklanjali lampione koje su članovi porodica stradalih kordunaških teritorijalaca i vojnika oficira postavljali na mostu.

Ovom prilikom je predsjednik Udruženja boraca Zemun Živan Nešić pozvao prisutne da na istom mjestu se okupe 26. septembra 12 časova i odaju poštu poginulim borcima Zemuna.

Linta: Naša je obaveza da uvijek govorimo o zločinu nad 13 pripadnika JNA na Koranskom mostu u Karlovcu

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ističe da je naša obaveza da uvijek govorimo o svirepom zločinu nad 13 pripadnika JNA koji se desio prije 32 godine na Koranskom mostu u Karlovcu. Pripadnici hrvatskih paravojnih i policijskih formacija zaustavili su 21. septembra 1991. godine, ispred mosta na rijeci Korani u Karlovcu, dva vojna kamiona u kojima su se nalazili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA.

Jedna grupa, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvežena je u policiju. Druga grupa od 17 vojnika, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pješice preko Koranskog mosta. Čim su stupili na most počela je njihova likvidacija. Trinaestorica Srba su ubijeni iz automatskog oružja ili klanjem dok su četvorica teško ranjeni. Stradali su Mile Babić, Nikola Babić, Vaso Bižić, Svetozar Gojković, Božo Kozlina, Zoran Komadina, Milenko Lukač, Slobodan Milovanović, Mile Peurača, Nebojša Popović, Milić Savić, Jovan Sipić i Miloš Srdić.

Linta ističe da je za svirepi zločin na Koranskom mostu osuđen samo Mihajlo Hrastov tek 2015. godine na skandaloznu malu kaznu zatvora od četiri godine što predstavlja najdublje ponižavanje žrtava i njihovih porodica. Suđenje Hrastovu je bilo farsa i trajalo je čak 23 godine sa ukupno sedam presuda istom čovjeku za isto krivično djelo. Protiv drugih lica koja su učestvoalau lividaciji nije ni pokrenut krivični postupak. U pitanju je jedna od brojnih dokaza da je hrvatsko pravosuđe etnički motivisano i u funkciji opravdanja kažnog mita o Domovinskom ratu.

Linta podsjeća da Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu nije pokrenulo krivični postupak protiv drugih odgovornih lica koji su naredili, organizovali i počinili brutalnu likvidaciju 13 krajiških Srba na Koranskom mostu.

Linta je danas prisustvovao kod Spomenika palim borcima u ratovima od 1990 – 1999. godine u Zemunu, zajedno sa porodicama žrtava, predstavnicima više udruženja, Kordunašima i prijateljima Kordunaša, pomenu i polaganju vijenaca povodom obilježavanja 32 godine od svirepog zločina nad 13 krajiških Srba na Koranskom mostu u Karlovcu.

Dragana Bokun; Srpsko kolo