Komemoracija na Mehinom stanju

VELIKA KLADUŠA - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Velikoj Kladuši je obilježena godišnjica stradanja Srba toga dijela Korduna i Bosanske Krajine koje su ustaše ubili u nekoliko dana krajem jula i početkom avgusta 1941. godine.

Pozivajući se na knjige Đure Zatezala ‘Kotar Vojnić u NOR-u’ i Petra Zinajića ‘Hronologija događaja na Kordunu 1941’, predsjednik Općinskog vijeća općine Velika Kladuša Fikret Bašić govorio je o tim smaknućima.

- Mehino stanje nalazi se na tromeđi općina Slunj, Velika Kladuša i Vojnić. Okruženo je sa više sela. Tu je bivša jugoslavenska armija uoči Drugog svjetskog rata izgradila armirano-betonska utvrđenja, protupješadijske i protuteknovske rovove - kazao je Bašić i podsjetio da je na toj lokaciji ubijeno i zakopano oko 4100 ljudi, među kojima su bili žene i djeca, prenosi "Portal Novosti".

- Planove za ta ubistva izradilo je u Zagrebu polovicom jula 1941. Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, a na Kordun je iz Zagreba poslana specijalna jedinica ustaša-emigranata kojima je komandirao poznati zločinac Vital Baljak. Iz Zagreba je uoči masovnih zločina došao i Božidar Cerovski, zamjenik Ravnateljstva za javni red i sigurnost i organizator zločina u Ivanović jarku - istaknuo je Bašić.

Pozdravljajući sudionike ovog komemorativnog skupa u ime vodstva SNV-a, koordinator Rade Kosanović pozvao je prisutne da minutom šutnje odaju počast u maju preminulom predsjedniku antifašista iz Velike Kladuše Sulejmanu Muhamedagiću. Sula je, kazao je Kosanović, zajedno sa sadašnjim vodstvom općine Velika Kladuša na čelu s Fikretom Abdićem bio inicijator uređenje i održavanja ovih stratišta kao i održavanja komemoracija.

Na ovom području, dodao je Kosanović, učinjen je genocid nad srpskim življem koji je zajedno s muslimanima izvojevao pobjedu u Drugom svjetskom ratu pošto su mnogi stanovnici ovog kraja prešli na Kordun, na Petrovu goru i pridružili se partizanima.

Skup je u ime antifašista pozdravio i Ratomir Bošnjak, predsjednik antifašista Karlovačke županije. Izrazio je nadu da se više nikada nešto slično neće nikome dogoditi. Podsjetio je na značaj bratstva i jedinstva rekavši da to nije bila tek obična floskula kako mnogi sada govore. Predložio je da antifašisti iz Karlovačke županije i Karlovca te iz Velike Kladuše zajedno na jesen obiđu grob Sulejmana Muhamedagića Sule koji je zbližio antifašiste Kladuše i Karlovca.