Konferencija u Dvoru o odlagalištu radioaktivnog otpada

DVOR NA UNI (RTRS/Srna) - Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Marijana Petir smatra da Hrvatskoj ne treba odlagalište radioaktivnog otpada i poručuje da odgovorna vlast treba da komunicira sa lokalnim stanovništvom, što nije slučaj u Hrvatskoj.

Ona ističe da investicija kao što je izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u opštini Dvor ne može donijeti veće dobro od sačuvane okoline, prirode, eko-proizvodnje i eko-turizma.

Petirova je sinoć na konferenciji o temi "Treba li Dvoru odlagalište radioaktivnog otpada" u Dvoru navela da je u Hrvatskoj, prema Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada, do sada kroz različita medicinska ili naučna istraživanja nastalo samo 7,5 metara kubnih nisko i srednje radioaktivnog otpada.
Prema njenim riječima, procjena je da će do kraja radnog vijeka Nuklearne elektrane Krško, koji je produžen do 2043. godine, nastati još 10 metara kubnih, što će biti ukupno 17,5 metara kubnih radioaktivnog otpada.

"Smatram da zbog te količine Trgovska gora ne bi trebalo da bude izabrana, smatram da bi Vlada Hrvatske trebalo da razgovara sa slovenačkom stranom koja je utvrdila lokaciju, dobila dozvolu, ima mjesta za sav radioaktivni otpad ali nisu išli u postupak planiranja dijela otpada koji je obaveza Hrvatske jer hrvatska strana nije otvorila razgovore", kaže Petirova.

Petirova je rekla da su na ovu konferenciju pozvani svi predstavnici nadležnih hrvatskih institucija, ali da se niko nije odazvao i uputili su na svoje zvanične veb stanice.

"Јa bih njih uputila na Arhusku konvenciju i rekla da to moraju jako dobro pročitati jer komunikacija s javnošću znači dijalog, pružanje relevantnih informacija i slušanje onog što nam javnost ima reći, a potom donošenje odluka", poručila je Petirova.
Ona je izrazila žaljenje zbog takvog, neprimjerenog ponašanja vlasti, posebno zbog činjenice jer je "cijeli kraj na nogama i da se priključuju i zabrinuti stanovnici i funkcioneri iz susjedne BiH".

Petirova je izrazila žaljenje što je hrvatsko Ministarstvo zaštite okoline izdalo saglasnost na Strategiju, jer je rijeka Una u ketegoriji preventivne zaštite.
"Tako da mi se čini da su i naša ministarstva odradila jedan jako loš posao, ne vodeći računa o stvarnom stanju i zakonskim regulativama, nego su se nabacivali brojkama i biće velika sramota ako tako loše dokumente u kojima se pominju različiti podaci pošalju pred Evropsku komisiju", rekla je Petirova.

Ona je ponovila da glas lokalnog stanovništva treba uvažavati i da postoji instrument referenduma "koji nije obavezan za donosioce odluka, ali je nešto što je jasan signal svakom ko je na poziciji da može da donosi odluke".

"Meni je žao što Vlada Hrvatske i sva nadležna državna tijela koja su zadužena za ovu problematiku odbijaju direktnu i realnu komunikaciju sa lokalnim stanovništvom, takvo ponašanje je protivno Arhuskoj konvenciji i ukoliko se takav način postupanja državnih tijela Hravatske nastavi prema lokalnom stanovništvu, mislim da ćemo i mi morati koristiti mehanizme Arhuske konvencije", izjavila je Petirova.

Konferenciju "Treba li opštini Dvor odlagalište radioaktivnog otpada" organizovali su lokalna akcijska grupa "Una" i Kancelarija poslanika Marijane Petir - klub poslanika Evropskog parlamenta.

POTREBAN ODGOVORAN ODNOS PREMA ODLAGALIŠTU RADIOAKTIVNOG OTPADA

Slovenački poslanik u Evropskom parlamentu Franc Bogovič izjavio je da je tehničko rješenje za nisko i srednje radioaktivni otpad poznato u Evropi i svijetu, te da je bitno da se Hrvatska i Slovenija počnu odgovorno ponašati prema objektu za odlaganje.
"Generacija koja koristi energiju i ima koristi od objekta, od novca koji dođe od cijene energije, treba da izgradi odlagalište", rekao je Bogovič sinoć u Dvoru na konferenciji o temi "Treba li Dvoru odlagalište radioaktivnog otpada", koja je organizovana jer se stanovnici te opštine protive izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora i ne vjeruju u obećanje da odlagalište neće negativno uticati na životnu sredinu.
Bogovič, koji je nekadašnji gradonačelnik Krškog, kaže da slovenačka lokacija u Krškom teoretski omogućava odlaganje svog otpada iz nuklearne elektrane, ali da za sada nema dogovora.

"Hrvatska je vlasnik pola objekta, koristi pola energije i ima obavezu zbrinjavanja polovine otpada, očekujem i od jedne i druge strane odgovoran odnos, da se otpad zbrine na tehnički prihvatljiv način", rekao je Bogovič.

Bogović je naveo da je na lokaciji u Krškom planirano puštanje u probni pogon odlagališta 2020. godine i da se na državnom nivou mora postići dogovor oko odlaganja.

Prema njegovim riječima, novac koji Krško dobije na ime nuklearne elektrane čini između 15 i 20 odsto gradskog budžeta.
"To je značajan novac, dosta smo uradili, ali nije bitan novac, stvar je u tome da nadležni treba da se ponašaju odgovorno", kaže Bogovič.
Prilikom odabira lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada u Sloveniji, kako je naveo, nije izostao dijalog nadležnih državnih i gradskih institucija sa stanovništvom, a razgovori su vođeni pet godina