Dušan Crnković | Foto: Vladimir Jurišić
Čuvena Centralna partizanska bolnica na Petrovoj gori, za olujnog nevremena 27. marta pretrpjela je velika oštećenja. Šteta je nesaglediva. Nekoliko stabala bukve obrušilo se na jedva obnovljene objekte bolnice. Najviše su stradale zgrade bolničkog prijema, kirurgije, upravna zgrada i bolesnička ležaonica.
Za nepogodu se saznalo tek dan-dva kasnije. Posljedice su otkrili lugari, a među prvima na mjesto događaja stigao je Dušan Crnković iz Vojnića. Bolnica je desetljećima sporo obnavljana skromnim sredstvima Ministarstva kulture i medija, Srpskog narodnog vijeća, lokalne zajednice te radom volontera iz okolnih sela.
– Ovo je velika katastrofa. Objekti bolnice teškom mukom su obnavljani nedovoljnim sredstvima, a sada je sve vraćeno godinama unatrag. Članovi udruge Kordunašica iz Vojnića i nas nekoliko volontera, odmah smo stigli na mjesto događaja te počeli raskrčivati teren, koliko je to bilo moguće. Pristigli su i djelatnici Hrvatskih šuma iz Karlovca. Već godinama bezuspješno upozoravamo na stabla koja su se opasno nagnula nad objekte bolnice, a kako je riječ o zaštićenom kulturnom dobru, bez odobrenja Ministarstva kulture ništa se konkretno ne smije poduzimati. O ovome što se dogodilo odmah smo obavijestili Općinu Vojnić pa očekujemo njihovu reakciju. Mislim da bi se i antifašisti, koji su pomalo uspavani kad je riječ o Centralnoj partizanskoj bolnici, itekako trebali uključiti u ovom slučaju – rekao je Dušan Crnković.
Čim su obaviješteni o šteti na spomen-objektima na Petrovoj gori, koju je prouzročilo olujno nevrijeme, na mjesto događaja stigli su Marin Svetić, voditelj Uprave Hrvatskih šuma u Karlovcu i načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić.
– Odmah po saznanju i nakon obilaska dao sam nalog da djelatnici Hrvatskih šuma počnu raščišćavati teren. Označili smo stabla koja treba ukloniti i motorne pile već rade. Prvi je zadatak ukloniti debla s objekata bolnice pa tek onda izmjestiti izvaljena stabla i ogranke u okruženju. Nakon toga vjerujem da će uslijediti hitan angažman Ministarstva kulture pod čijom zaštitom je Partizanska bolnica – rekao je Marin Svetić.
Na raščišćavanju terena u krugu bolnice zatekli smo i nekoliko članica Udruge Kordunašica koje nekoliko puta godišnje čiste i održavaju teren na kojemu se nalazi bolnica. Od njih saznajemo da će odmah o svemu obavijestiti Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Karlovcu te istovremeno pozvati sve članove volontere da pomognu u uređenju okoliša. Isto tako, obratit će se donatorima kako bi prikupile nešto sredstava za obnovu objekata. Načelnik Nebojša Andrić, među prvima je posjetio bolnicu nakon olujnog nevremena.
– Već godinama ukazujem na nekoliko stabala koja prijete bolničkim objektima, ali kako je cijeli objekt pod zaštitom, potrebne su posebne dozvole Ministarstva, a ne samo odluke Općine ili Hrvatskih šuma s kojima imamo izvrsnu suradnju ali za mnoge aktivnosti na zaštićenom području bolnice i nama i njima su vezane ruke dok ne dobijemo odobrenja. Nadam se da obnova bolnice nakon ove štete neće pasti na teret Općine, što bi, zapravo, bio presedan jer je riječ o zaštićenom objektu – kaže nam Nebojša Andrić.
Da podsjetimo, u selu Đodani 19. i 20. rujna 1941. održana je konferencija delegata Narodnooslobodilačkog pokreta s Korduna i Banije na kojoj se raspravljalo o nužnom uspostavljanju i organizaciji partizanskih sanitetskih službi. Bolnica na Petrovoj gori podignuta je ubrzo na teško pristupačnom terenu, ali nedaleko od izvora pitke vode, odnosno na sjeverozapadnoj strani Vrletne kose. Prvi su ranjenici u bolničku knjigu upisani još 4. listopada iste godine, ni mjesec dana nakon odluke o osnivanju. Bili su to partizani Dragan Jurjević i Lazo Trbojević.
Već u siječnju 1942. bolnica je proširena za jedno odjeljenje i operacijsku salu, a od njezina osnivanja do svibnja 1945., u njoj su se liječili brojni pripadnici NOB-a, uz ostale narodni heroji Robert Domani i Rade Janjanin. U bolnici, koju neprijatelj nikad nije otkrio, liječeno je više od 5000 ranjenika, boraca i civila. O teškim danima partizanske bolnice čiji liječnici su djelovali u nemogućim uvjetima, svjedoči gotovo tisuću grobnih humki, obilježenih bezimenim križevima. Godine 1971. Josip Broz Tito odlikovao je Centralnu partizansku bolnicu Ordenom narodnog heroja za izvanredne ratne zasluge.
"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"