Nova knjiga Miloša Kordića o Baniji

Poslije knjige Bilo jednom na Baniji, ovih dana iz štampe je izašla nova knjiga o Baniji književnika Miloša Kordića, istog naslova, kao knjiga 2.  

U knjizi „osjenčenih sjećanja i blagih podsjećanja“, kako ih je nazvao autor (rođen 1944, u Komogovini, na Baniji), brojni su novinarski, literarni, publicistički zapisi o nekadašnjoj Baniji. Zapisi o mnogim banijskim krajevima i mjestima, o događajima i ljudima, o mnogo čemu što je nekad bilo i patno i ratno, a danas je tek nikad istražena i istinom bar donekle ispisana istorija... Pa je u knjizi, između ostalog:

– sjećanje na proslavu jedne od davnih godišnjica osnivanja 7. banijske udarne divizije u Donjem Klasniću;
– podsjećanje na učiteljske kurseve u Glini, s imenima svih polaznika i predavača; 
– sjećanje na obilježavanje godišnjice Prve partizanske gimnazije u Rujevcu, sa crticama i o porijeklu imena tog mjesta; 
– o knjigama Maje Kljaić Vejnović i Nikole D. Turajlića o stradanju stanovništva Strmena, Crkvenog Boka i Ivanjskog Boka u 20. vijeku i Miloša Bajića o stradanju Banijaca u logoru Mauthauzen (s prezimenima svih zatočenika); – duži ili kraći zapisi, s opisima nekih mjesta, lijepih pejzaža i „kao srce ugrotuljenih uglova banijskih“: Gorička, Mečenčani, Komogovina, Petrinja, Kostajnica, Blinja, Gornji Bjelovac, Javnica, Donji Klasnić, Gornja Velešnja, Drenovac, Jošavica (petrinjska), Kobiljak, Donja Mlinoga, Gornja Mlinoga, Lovča, Gornja Pastuša, Željeznička stanica Kraljevčani, Majdanci (petrinjski), pojedini predjeli Korduna i mnoga druga;  
– o rječici Bručini, uz spominjanje i drugih banijskih rijeka i rječica; o vodenicama; 
– o šumi Šašavi, Kalinama, uz spominjanje Trgovske gore, Šamarice i drugih šuma i brda; 
– o oranju sa djedom Damjanom Kladarinom i starim kumom Pajom Korasićem; 
– o konoplji, ketenu, lipi, bujadi, pitomom kestenu, „Gavrilovićevim“ govedima, lubenicama na Ženskom placu u Petrinji, o kupanju na rijeci Uni kod Kostajnice, o odlasku na sajam u Kostajnicu, o čekanju na Željezničkoj stanici Glina; 
– o starim i najstarijim banijskim sortama jabuka kakvih više nema na pijacama i u prodavnicama, osim u ponekom banijskom voćaru (amerikanka, banovka, brnjeuška, viduševka, žunka, zukvača, kalambura, kožara, kolačara, petrovača, slatkača, tanjurača, hađerka, crljenka, češkoselska i druge); 
– nekoliko desetaka stranica o putovanjima biciklom po Baniji (o istoriji bicikla i drugim pojedinostima vezanim za to i danas sve popularnije prevozno sredstvo); 
– o hljebu iz nekadašnje Lekića pekare u Glini, o čuturici obljajske rakije; 
– o banijsko-kordunskom ćiri i prvom autobusu na relaciji Petrinja-Kostajnica;  
– o susretima sa državnim i republičkim rukovodiocima, visokim vojnim licima, književnicima, slikarima, karikaturistima, sportistima, a prije svega i o susretima, poznanstvima i prijateljstvima s mnogim imenom i prezimenom navedenim Banijcima; 
– tu su stihovi i prozni odlomci, najčešće kao ilustracije uz tekstove, pisaca iz Srbije i svijeta, pisaca rođenih na Baniji, te nekoliko literarnih radova tadašnjih đaka iz Mečenčana, Brđana Šamaričkih...; 

U knjizi su i brojni drugi zapisi o nekadašnjoj Baniji.  

Na kraju su azbučnim redom ispisana prezimena, u stvari dopunjen spisak prezimena banijskih Srba iz prve knjige, kao i Rječnik manje poznatih starih banijskih riječi i izraza koji se pojavljaju u ovoj knjizi. 

Izdavač knjige je Zavičajno udruženje „Banija“ Novi Sad, a njeno štampanje podržao je Fond za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu. 

Glavna urednica je Snježana Stanišić, koja je obavila grafičku pripremu za štampu. 

Knjigu je štampao Grafoofset Čelarevo.