Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada podijelio zastupnike: "Umjesto struke odlučila je politika"

ZAGREB - Oporbeni saborski zastupnici upozorili su na lošu komunikaciju s lokalnim stanovništvom na izabranoj lokaciji za gradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u općini Dvor te na blizinu granice s BiH, dok su vladajući isticali da će se prijedlogom urediti sva pitanja vezana za funkcioniranje Centra.

Predstavljajući izmjene Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je da smo se programom razgradnje NE Krško i zbrinjavanjem radioaktivnog otpada obvezali preuzeti i zbrinuti svoju polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada.

Stoga je, poručio je, nužno početi zbrinjavati i radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja nastalih na prostoru Hrvatske. Milatić je zaključio da je potrebno osnovati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, poručivši kako će se konačnim prijedlogom zakona urediti sva pitanja vezana uz ustrojstvo i funkcioniranje Centra.

Jure Brkan (Klub HDZ) rekao je kako je, nakon usporednih vrednovanja više lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, Trgovska gora izabrana kao referentna lokacija. Za skladištenje radioaktivnog otpada, kazao je, uzeta je u razmatranje lokacija Čerkezovac, neperspektivni logistički kompleks Hrvatske vojske smješten 15-ak kilometara jugoistočno od mikrolokacije Majdan na Trgovskoj gori.

Brkan je ustvrdio da još od 2015. postoji komunikacija s lokalnom zajednicom te je trenutno u tijeku uspostava informativnog centra u Dvoru, kao središnjeg mjesta za informiranje lokalnog stanovništva.

Napominjući da Klub SDSS-a ima razmišljanje o prihvaćanju tog zakona, Milorad Pupovac (Klub SDSS) upozorio je kako su tamošnji stanovnici, nakon početnih burnih reakcija, još uvijek daleko od toga da su spremni na ozbiljan razgovor o tome jer, naveo je, do sada nije ni bilo ozbiljnih rasprava o toj temi.

Upozorio je da će se teško naći u EU zemlja koja odabire mjesto za skladištenje radioaktivnog otpada na lokaciji koja je manja od 30 kilometara od susjedne države o čemu, smatra, nisu postojali ozbiljni razgovori. Navodeći razmjere nerazvijenosti tog područja, Pupovac je upozorio i da lokalni poljoprivrednici strahuju da ne dođe do kontaminacije tog, vodom i šumom bogatog područja.

Renata Sabljar Dračevac (Klub Socijaldemokrata) smatra također da izabrana lokacija za izgradnju Centra može utjecati na dobrosusjedske odnose sa BiH, a uz to radi se o trusnom području na kojem može doći do jačih potresa.

Smatra također Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada ne može biti gotov do 2023. kad bi Hrvatska trebala imati rješenje za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško.

Anka Mrak-Taritaš iz Kluba Centra i GLAS-a rekla je da se za spornu lokaciju, umjesto struke odlučila politika pa bi o tome trebalo provesti javnu rasprava između različitih stručnjaka.

Mirela Ahmetović (Klub SDP) smatra da politička odluka nije bila zasnovana na stručnoj analizi i temeljem objektivnih kriterija, a uz to je upozorila na lošu komunikaciju s lokalnim stanovništvom.

Navela ja i da je općina Dvor 2011. godine imala 5570 stanovnika a, po Popisu stanovništva iz 2021., ima ih 3.044, što je 46 posto manje stanovnika. “Izgradnjom ovakvog objekta, koji neminovno utječe na kvalitetu života u općini Dvor, rezultirat će dodatnim odljevom stanovnika. Nitko više neće htjeti živjeti tamo”, upozorila je.

Tijekom rasprave oporbeni zastupnici upozoravali su na važnost komunikacije s lokalnim stanovništvom na lokaciji izabranoj za gradnju Centra, ali je Milatić pojasnio kako postoji kontinuirana komunikacija putem društvenih mreža i elektroničnih medija.

Također su po njegovim riječima postojali i kontinuirani pokušaji da ovlašteni ljudi iz nadležnog Fonda održe sastanke s vijećnicima u općini Dvor, ali je to naišlo na odbijenicu od strane načelnika općine Dvor.