78. godina od prve oružane akcije banijskih partizana

BANSKI GRABOVAC - U Grabovcu Banskom obilježena je 78.obljetnica prve oružane akcije banijskih partizana i 78.obljetnica grabovačke tragedije. Pod pokroviteljstvom Grada Petrinje i Sisačko-moslavačke županije, obilježavanje su organizirali Udruga antifašističkih boraca i antifašista Petrinje, Sisačko-moslavačke županije i Republike Hrvatske u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem.

Kod spomenika na više od 1285 žrtava fašističkog terora vijence su položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. U ime domaćina sudionike komemoracije pozdravila je predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Petrinje Zrinka Ćorić koja je istaknula kako su u Grabovcu Banskom kako bi i dalje govorili o istini koja se dogodila na tom području.

„Zbog svega toga usuđujem se reći da je antifašizam rođen ovdje i svugdje gdje se narod digao na ustanak. Kada sam rekla da je na ustanak narod pozvala komunistička partija, ne znači da je antifašistički pokret komunistički, ne, on je svenarodni. Ali kao što je rekao neki mudri starac jednom, gromovi udaraju uvijek u najviše vrhove, a najviši vrh danas je antifašizam. Danas živimo u vremenu kada u taj vrh udara tko god hoće, kada god hoće, kako hoće, čime hoće i udara nemilosrdno udara“, rekla je uvodno Ćorić.

Dodaje kako upravo antifašisti zbog toga govore samo istinu u ime onih koji su im ostavili najviše moralne vrijednosti te se osvrnula na neke propuste po pitanju antifašista. „Svi ti propuste govore i potvrđuju da antifašizam nije istinski opredjeljenje institucija vlasti naše države, da oni ne prihvaćaju antifašističko nasljeđe kao neku obavezu, bez obzira na Ustav, kao da se srame priznati da je Hrvatska bila pobjednica u II.Svjetskom ratu, a ne gubitnica, a oni hoće biti gubitnici. Antifašizam čuvaju građani, čuvamo ga mi i jedino ga mi možemo sačuvati. Dragi prijatelji, budimo mi ti dobri ljudi, koji ćemo čuvati da zlo ne pobjedi, a mi znamo kako se to zlo zove, to zlo se zove fašizam koji ima bezbroj lica, alata uništenja naroda, narodnosti“, dodaje Ćorić.

U ime Grada Petrinje, jednog od pokrovitelja komemoracije, obratio se predsjednik petrinjskog Gradskog vijeća Nenad Radošević koji je istaknuo kako je povijest učiteljica života, te se pita jesmo li kao društvo ono čemu nas povijest uči.

„Danas mnogo godina kasnije, kada se u međuvremenu plebiscitarnom voljom naroda jednopartijski sustav zamijenio demokratskim, umjesto da prošlost sagledamo sa vremenskim odmakom jasnije, otvorenije, mnogi su zamijenili teze, mnogi su se zagubili. Mnogi su u znak jednakosti taj tadašnji ili kasniji jednopartijski sustav i antifašizam. Zaboravljaju, ili ne znaju ili neće da znaju, da politički sustavi se mijenjaju, oni su izraz jednog vremena, a antifašizam je iznad toga i ostaje kao trajna vrijednost“, rekao je Radošević te dodaje da onima koji antifašizam žele prešutjeti, s ponosom poručuje da je antifašizam ta trajna vrijednost ugrađena u temelje suvremene hrvatske države. „Čuvajmo svi zajedno vrijednost antifašizma jer je to čvrsto tlo na kojem se gradi budućnost“, zaključio je Radošević.

Sudionicima komemoracije u Grabovcu Banskom, u ime pokrovitelja Sisačko-moslavačke županije, obratio se zamjenik sisačko-moslavačkog župana iz redova srpske nacionalne manjine Dušan Bjelajac.

„Ovdje smo došli da se spomenemo ljudi koji su za ništa ubijeni, ljudi koji su bili druge nacije ili vjere, a zašto to? Zato što se u svijetu događaju neke čudne stvari koje mi ovdje obični smrtnici ne znamo. Ne znamo zato, nemamo vremena pročitati, pogledati, nemamo vremena saznati. Uvijek je na zemaljskoj kugli neka borba zla i dobra, borba bogatstva i siromaštva. Onda uvijek nekako ta borba za bogatstvo i to zlo nadvije se nad dobro, tako je bilo i ovdje. Ovdje se nadvila jedna strašna fašistička neman koja je htjela da sve proguta“, rekao je Bjelajac te na kraju poručuje da se ovakve stvari više nikada ne smiju dogoditi.

Izaslanik Srpskog narodnog vijeća Dejan Jović je poručio kako je neprihvatljivo da ustaše i partizani budu u istoj rečenici. „Taj naš antifašizam je antiustaštvo, ovo su bile ustaške žrtve. Antifašizam je naravno pozitivna tekovina na kojoj se temeljila Europa, ja više nisam sasvim siguran iskreno da vam kažem da je taj antifašistički konsenzus i dalje živ jer mi u mnogim zemljama Europe, uključujući Zapadnu Europu danas imamo postfašističko stanje u kojem se toleriraju razne stvari koje se ne bi tolerirale za vrijeme Hladnog rada do 89.godine, a danas se toleriraju. Danas nas je strah u mnogim zemljama, ne samo u našoj, od obnove takvih ideologija, od rehabilitacije takvih ideja i od opravdavanja takvih zločina“, rekao je Jović te dodaje kako se plaši ideje o rehabilitaciji ustaštva za kojeg smatra kako se to duboko prodrlo u naš obrazovni sistem, političke ideologije i svakodnevni život te dodaje kako se zbog toga moramo zabrinuti.

Na samom kraju skupa, svima okupljenima se obratio i Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. „Ne budemo li inzistirali na istini, uspjet će u svom naumu da poraženi u II.Svjetskom ratu proglase pobjednicima. I još je nešto potrebno istaknuti, golema većina boraca narodnooslobodilačke vojske i partizanskog odreda, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim dijelovima Jugoslavije, nisu bili komunisti, ali je borbom rukovodila komunistička partija, a čovjek koji je stao na čelo te borbe bio je Josip Brzo Tito. Niti jedna okupirana zemlja Europe nije imala takav otpor okupaciji kao Jugoslavija i Hrvatska kao njezin dio. Niti jedna se druga zemlja Europe nije oslobodila od okupacije u prvom redu, vlastitim snagama, vlastitom armijom koju su saveznici samo pomogli“, rekao je Habulin te dodaje kako je danas prisutna tendencija izjednačavanja komunizma i fašizma kao jednakih zala.

U nastavku je održan i prigodni program u kojem su nastupili „Partizanski zbor“ ZUAB-a iz Zagreba, KUD „Zvuci Banije“ iz Jabukovca i Milenko Kovačević.
Pored pomenutih, obilježavanju su prisustvovali zamjenica gradonačelnika Gline Branka Bakšić, načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina i drugi.


Podsjetimo, u noći između 23. i 24. jula 1941. godine 42 ustanika pod vodstvom Vasilja Gaćeše napali su zgradu opštine i željezničke stanice u Banskom Grabovcu. U toj akciji zaplijenjeno je više od 50 pušaka, itekako potrebnih u prvim danima ustanka.

Pod izgovorom odmazde zbog ustaničke akcije na Banskom Grabovcu, puna tri dana ustaše hvataju nevine ljude u okolnim selima. Dovode ih kod zgrade općine i željezničke stanice. Nekima pokazuju u željezničkoj stanici ubijenog prometnika. Skidali su i ljude iz vlakova na pruzi Petrinja - Glina, među kojima su bili i neki Hrvati, iz sela Rakov Potok, kraj Zagreba. Dovodili su za ta tri dana ljude iz ustaških zatvora iz Gline, Petrinje, Kostajnice, Dvora. Iz Siska su dopremili više od 100 ljudi. Na brzinu su osnovali Prijeki ustaški sud, koji sve pohvatane osuđuje na smrt. Došao je i veliki župan Velike župe GORA, dr Mirko Jerec iz Petrinje i neki drugi visoki rukovodioci ustaške vlasti. Za tri dana, od 24. do 26. jula uhapšeno je više od 1.285 ljudi. Oko 800 je strijeljano i zakopano u dvije zajedničke jame u šumici nedaleko željezničke stanice Banski Grabovac, a preostali su odvedeni u logor Jadovno kraj Gospića, gdje su živi bačeni u jame Jadovno. Najviše pohvatanih je bilo sa područja kotara Glina - iz sela Dragotina 146, Klasnića 72, Dabrine 30, Buzete 7 ljudi. Ukupno, iz glinskog kotara uhvaćena su 782 čovjeka. Preostali su bili iz raznih zatvora i iz kotara Petrinja. U Mačkovom Selu su iznenadili stanovnike kod vršalice žita. Neke su pohapsili, a one koji su bježali, ranili su.