Centar za šljivu i kesten nastavlja obrazovati odrasle i čuvati autohtone vrijednosti

PETRINJA - Gradsko vijeće je krajem godine usvojilo je program Centra za šljivu i kesten. Iz Proračuna Grada će se za ovu dobro uhodanu petrinjsku javnu ustanovu u 2018.godini izdvojiti 550.000,00 kuna. Program rada je pred Gradske vijećnike iznio ravnatelj Josip Dolenec. U raspravi je MOST-ov Petar Ćosić, je uz ostalo, rekao kako se iz plana vidi kako se ustanova uglavnom oslanja na Grad Petrinju kad su u pitanju izvori financiranja:

„I uglavnom, ono što mi na kraju niste odgovorili je na koji način možete ovu ustanovu napraviti profitabilnom. Na kraju predlažem da se ovaj materijal da na doradu i da se mnoge stavke rashoda značajno smanje. Ja jesam da se prihvati. Nama ovakav Centar zasada treba. No, mi vidimo neke stavke koje meni doista nisu jasne.“

Ravnatelj Centra za šljivu i kesten Josip Dolenec je rekao da kao ustanova za obrazovanje ne mogu zarađivati od prodaje. No, nastoje sa svojim radom privući polaznike:

„Mi nastojimo sa svojim radom i programom privući polaznike iz Sunje, Kostajnice, Dvora, Gline. Imamo čak i ljudi iz Velike Gorice koji dolaze na naše tečajeve. Mi trenutno provodimo tečaj proizvođača suhomesnatih proizvoda koji se nadamo da ćemo prije Nove godine završiti ciklus. Imamo 19 polaznika iz različitih područja. Od Sunje, Buševca, Gline, Dvora.“

Također je rekao da razgovaraju o suradnji sa Srednjom školom Petrinja te postoji mogućnost da preuzmu programe nekoliko trogodišnjih smjerova.

U raspravu se uključio i gradonačelnik Darinko Dumbović te rekao zašto je Centar za šljivu i kesten važan:

„Ako je kesten naš resurs, što ja govorim stalno kao maslina. Zato idemo u Lovran i nastojimo razmijeniti iskustva pa da nas možda nešto i krene. O šljivi da ne govorimo. Zadatak nam je da dobijemo autohtonu pasminu Banijsku šaru svinju. Te tri-četiri stvari bi trebali, koliko-toliko zaštititi, imati svoje. I kad pogledamo matematiku da koštaš godišnje 500 tisuća kuna i ako si u deset godina povukao 7 milijuna i ako sada kroz projekt ‘Vrata Zrinske gore.’ Povučemo 7-8 to je 15. Znači ipak, na kraju krajeva, neću reći da preljevamo iz šupljeg u prazno, ali ipak na kraju da nismo takvi kakvi jesmo, da nemamo i to, onda bi bilo definitivno da smo digli ruke od ovog našeg prostora koje je Bogom dano s prirodnim i ostalim ljepotama. To moramo iskoristititi.“

Ravnatelj Dolenac je dodao kako imaju tvrtke koji su u njihovom prostoru podstanari te su već sada poljoprivredni inkubator, a to žele i dalje biti.

Nekoliko primjedbi na Plan rada je dao HNS-ov Nenad Radošević. O važnosti centra je govorio i dr.Inoslav Brkić. Uključili su se i SDP-ova Svjetlana Lazić, HSS-ova Ljubica Sodić te nezavisni Anton Tadić. Na kraju je nakon duge rasprave, nekoliko predloženih amandmana, prijedlog Programa Centra ipak usvojen.