Banijski tartufi

PETRINJA - Razvikanoj Istri, u Europi najpoznatijim Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, a u svijetu SAD, Australiji, Novom Zelandu… ozbiljna konkurencija mogla bi postati naša Banija. Mislimo na pronalaženje i plasman vrhunske gljive tartuf, koje u korijenju svojih šuma naveliko skriva Zrinska gora. Nalazišta su strogo čuvana tajna malobrojnih lovaca na ovu posebno ukusnu, u gastronomiji cijenjenu i izuzetno skupu prirodnu hranu.

Stručno osposobljen, licenciran, registriran, iskusan tartufar u Petrinji je Mario Kolić koji je punu košaru skupih crnih gomolja iskopanih jučer iz zemlje predstavio u prodavaonici Zelena kuća u središtu grada, njegov pas Lacora demonstrirao pronalaženje uzoraka u gradskom parku, a u kuhinji restorana MiS spravljen je i poslužen u Petrinji prvi službeni obrok na bazi tartufa. U današnjoj demonstraciji aktivno je sudjelovao vrsni znalac ove delicije, šef kuhinje i vlasnik specijalizirane tvrtke bio hranom Robert Slezak iz Zagreba.

Po bogatstvu ove gljive u šumama Banije lov na tartufe i njegova gastronomska ponuda mogli bi postati novi turistički posao, što je danas i službeno rečeno.

- U sklopu Petrinjske kestenijade lani smo pokrenuli Lov na tartufe, ova će akcija postati tradicionalna i uvrštena u naš godišnji program, a Gostionicu MiS preporučamo za nositelja i organizatora gastronomske ponude - kaže za "PS Portal" direktorica Turističke zajednice Ivanka Držaj.

- Očekujem licenciranje ove djelatnnosti, Grad će poticati držanje pasa tragači i lovcima sufinancirati ubrane tartufe, trebalo bi osnovati i njihovu udrugu, a ovu gljivu uvesti u prodajni asortiman naše Zelene kuće-predlaže gradonačelnik Darinko Dumbović.

- Crni tartuf s Banije iste je kvalitete kao i iz Istre ili zapadne Europe, u kojoj po plantažnom uzgoju sve značajniji proizvođači postaju Mađarska, Srbija i Crna Gora. Jela na bazi ili s dodatkom ove gljive posebno su tražena, vrlo skupa i gastronomski cijenjena. Jednom gramu tartufa cijena je dvije kune, kod nas još vlada nesuglasje između šumara i tartufara, osmišljeni plantažni nasadi stvaraju se u privatnim šumama ili po voćnjacima. Banije je veliko prirodno stanište ove gljive- danas je iznio gasto-stručnjak, plantažer i distributer tartufa Robert Slezak.

Na petrinjsku degustaciju oko tri kilograma svježe „ubranih“ crnih gomolja donio je Mario Kolić, a poveo i svoju kujicu Lacoru, bez kojeg ne bi bilo „ulova“. Posebno dresirana trogodišnja „lovica“ pasmine Lagotto Romagnolo svu kvalitetu i sposobnost pokazala je u travi gradskog parka. Uz asistenciju svoga vlasnika u trenu je pronašla četiri zakopana tartufa, a sat kasnije u MiS-u je R. Slezak skuhao specijalitet od tartufa, kukuruznog brašna, jaja i mlijeko, pa ga još ukrasio tankim finim listićima. Tzv. malenica uz i na tartufu s Banije doista je zadivila i izgledom i okusom. Da smo u Istri, ovakvu porciju predjela platili bi 55-75 kuna.
{youtube}g896fZC29VI{/youtube}
U nadolazeću nedjelju poljoprivredna HTV emisija Plodovi zemlje donosi prilog o tartufaru Mariju Koliću, njegovoj Lacori i počecima bavljenja na Baniji profitabilne, tražene i perspektivne djelatnosti za izvoz, turizam, gastonomiju i sve ostalo što se veže uz crni tartuf. Stručnjaci smatraju kako je na Baniji rjeđa bijela vrsta, ali se ipak može naći i ona, inače intenzivnijeg mirisa i još skuplja od ionako skupog crnog.