Nuklearno skladište municije

DVOR NA UNI - O inicijativi da se nuklearni otpad zbrinjava u Čerkezovcu, na Trgovskoj gori, u Dvoru su održane dvije javne rasprave. Prva od njih, u jednom trenutku, došla je do same granice incidenta. Naime, brojni prosvjednici, naoružani transparentima, uz povike negodovanja, nisu dozvolili Saši Medakoviću, ravnatelju državne Agencije za zbrinjavanje radiološkog i nuklearnog otpada, da dovrši uvodno izlaganje. U tome su prednjačili brojni građani Bosne i Hecegovine, kojih je na ovoj raspravi bilo znatno više nego mještana Dvora. Zaredali su se govori protivnika izgradnje skladišta na Trgovskoj gori, u čemu su prednjačile Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja i građevinarstva u Republici Srpskoj, kao i Snježana Rajilić, gradonačelnica Novog Grada, nekadašnjeg Bosanskog Novog, mjesta u BiH na samoj granici s Republikom Hrvatskom. Nakon što su više od sat vremena prosvjednici iznosili svoja mišljenja i primjedbe, razišli su se i rasprava je privedena kraju. Saša Medaković nije krio iznenađenje.

- Neprimjereno je da ministrica strane zemlje, nenajavljena mimo protokola i dnevnog reda, drži govore i prekida izlaganje organizatora rasprave. Time je jedan službeni postupak, koji vodi službeno tijelo u Republici Hrvatskoj, ometen od službenih predstavnika druge države - komentirao je Medaković.
Najviše primjedbi i ogorčenja bilo je izraženo od strane susjeda iz BiH s kojima su u Dvor stigli predstavnici brojnih medija s one strane granice, pa je netko neupućen mogao pomisliti da je bila riječ o raspravi u banjalučkom parlamentu. Igor Kalaba iz banjalučkog Centra za životnu sredinu išao je toliko daleko da je pozvao državljane Hrvatske da se obrate njegovom Centru koji će im pružiti besplatnu pravnu pomoć. Očito se radilo o predizbornom spektaklu upriličenom na tlu susjedne države. Senad Oprašić, šef Odsjeka za zaštitu okoline ministarstva vanjske trgovine BiH, s druge strane smatra da jedino dijalog, kroz međusobno uvažavanje može donijeti neke rezultate.

- Do rezultata doći ćemo ako angažiramo stručnjake i upotrijebimo govor argumenata, a ne politike. Ovdje posljednju riječ trebaju reći znanstvenici, koji moraju točno i vrlo precizno informirati lokalnu zajednicu o čemu se zaista radi - smatra Oprašić.

Vrlo brzo, koliko već ove godine, Hrvatska mora odrediti lokaciju na kojoj će zbrinjavati nuklearni otpad. Kako zbog kratkog vremenskog roka, nema druge opcije osim Trgovske gore koja je već upisana u Prostorni plan kao jedina lokacija za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada, čini se da je sudbina ove šumovite uzvisine na Baniji, unaprijed određena. Upravo zbog toga, ma koliko su se stručnjaci iz Agencije za zbrinjavanje radiološkog i nuklearnog otpada, Fonda za financiranje razgradnje nuklearke Krško i Ekonerga, instituta za energetiku i zaštitu okoliša, trudili da pojasne i objasne sve nedoumice, čini se da stručna objašnjenja u dobroj mjeri kasne i da je čitava aktivnost trebala započeti mnogo ranije, a ne u pet do dvanaest. Što dakle o odlagalištu misle sami građani Dvora, što svakako treba razlučiti od neprimjerenih istupa političara iz susjedne države? Dijana Savić posljednjih je dana nastupima na TV i drugim medijima, u dobroj mjeri izbila na čelo pobune protiv skladištenja otpada na Trgovskoj Gori.

- Na svakoj raspravi nam govore da je riječ o prijedlogu, a ponašaju se kao da je to gotova stvar. Izradili smo analizu propusta u ponuđenoj Studiji koju su izradili stručnjaci iz Hrvatske i BiH, i poslali je na adrese nadležnih institucija - rekla je Dijana Savić. Povratnik Dobrivoje Dragišić iz Dvora sa zanimanjem je pratio rasprave o prijedlogu da se radioaktivni otpad odlaže na Tgovskoj gori.

- Ja sam protiv odlaganja bilo kakvog otpada u našem dvorištu. Iako se o tome ništa ne govori, ja znam da se već nekoliko godina bez ičijeg znanja, u tišini, na Trgovskoj gori odlaže medicinski otpad. Ovaj kraj izumire, nitko nam ništa ne daje i još nam samo fali nekakav opasni otpad. Bojim se da, ako se ovdje bude odlagao opasni otpad, ono malo naših poljoprivrednih proizvoda će izgubiti ionako rijetke kupce. A gdje smo onda? – pita se Dobrivoje Dragišić.

Jedan od rijetkih koji vrlo dobro poznaje nekadašnji vojni objekt na Čerkezovcu koji bi se, eventualno, pretvorio u skladište otpada je Dušan Rogulja.
- Bio sam oficir JNA kada se osamdesetih godina prošlog stoljeća gradio taj objekt. Mislim da on nije primjeren za nikakvo odlagalište. Gradili smo ga za sasvim drugu namjenu, odnosno za skladište municije. Riječ je o nadzemnoj građevini na brijegu, pa bi, barem po mom mišljenju, skladištenje otpada, pogotovo opasnog, moglo ugroziti vodene slivove – smatra Rogulja.

Dragoljub Arbutina, nagrađivani proizvođač meda i predsjednik udruge Kesten iz Dvora, smatra da se sa raspravama o skladištenju otpada na Trgovskoj gori, prilično kasni.

- Vidite, kad se spomene nuklearni otpad, svi pomisle odmah na Černobil. Za sada nisam pristalica odlaganja otpada na Trgovskoj gori, ali smatram da o tome treba ozbiljno porazgovarati, bez galame i prolijevanja žuči. Netko nas mora uvjeriti da je čitava stvar bezopasna, jer nismo dovoljno informirani. Proizvodim med i moja obitelj od toga živi. Želim da kestenove šume budu sačuvane, kao i drugo prirodno bogatstvo ovoga kraja. Država kasni s objašnjenjem našoj lokalnoj zajednici i sada se na brzinu pokušava nadoknaditi propušteno, pa stanovništvo ima osjećaj da se stvar nameće. Pročitao sam da su neki naši sugrađani posjetili Brinje u Sloveniji gdje postoji isto takvo skladište, ali među njima baš nije bilo poljoprivrednih proizvođača. Predlažem da se organizira jedna posjeta Brinju nas poljoprivrednika, da se na licu mjesta uvjerimo u ono što nam govore. Bit će nas pun autobus, ne brinite - predlaže Arbutina.