će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
PETRINJA - Da petrinjski kraj ima još vrijednih pčelara dokaz je i Marijana Radošević, koja živi u Štromarevoj ulici u Petrinji, a o kojoj se malo piše i zna, no koja je samo na posljednjem natjecanju na 15. Danima meda u Topuskom osvojila je čak dva vrijedna priznanja – Zlatnu pčelu za med o kestena i Brončanu za med od amorfe, koje joj je dodijelila Zajednica pčelarskih udruga Sisačko moslavačke županije.
Vrijedna i samozatajna Marijana svakodnevno, bila zima ili ljeto na Gradskoj tržnici prodaje svoje brojne proizvode od meda. Pčelarstvom se kao hobijem bavila i prije Domovinskog rata, no od 2012. ima registrirano Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo. Na pitanje što je to privlači pčelama rekla je kako je to prije svega njihov rad, upornost i marljivost. „No i neka posebna mirnoća, pa i ja kad radim s pčelama jednostavno se opuštam i uživam."
Marijana proizvodi med od kestena, bagrema i livadski, a najnoviji će biti od metvice koje nastaje u Lonjskom polju. No, od ove godine ima i med od amorfe. „To je inače drač i raste kao korov, ali je jako medonosna biljka i jako se brzo širi. Ima ga oko Petrinjčice i Kupe i oko Nebojana. Jako je kvalitetan med, pa iako ima jednu vrstu žestine, dosta je sladak."opisala je Mirjana med od amorfe.
Osim meda koji se nalazi u klasičnim teglicama, ima ga i posebno upakiranog, tako da su u ponudi razni zgodni poklon paketi, suveniri, svijeće, tu su i propolis i cvjetni prah i mnogi drugi proizvodi od meda. I sve je to provjereno, jer med redovito ide na analize u od Ministarstvo zdravlja dobije se potvrda da je med dobar i da može u prodaju. I sva mjesta gdje se proizvodi med i rade proizvodi od njega se redovito pregledavaju kao naravno i sami pčelinjaci i sve je pod redovitom kontrolom, jer kako je rekla, to je isto hrana i sve mora biti zdravstveno ispravno.
Marijana je dobila već mnoga priznanja za svoj kvalitetan med, a posljednje ovogodišnje natjecanje bilo je na 15. Danima meda „Zlatna pčela" u Topuskom gdje je osvojila čak dva vrijedna priznanja - Zlatnu pčelu za med o kestena i Brončanu za med od amorfe, koje joj je dodijelila Zajednica pčelarskih udruga Sisačko moslavačke županije.
Što se tiče nagrada i priznanja za Marijan u to znači da se trud i rad isplatio i da med vrhunske kvalitete, onakav kakav iz prirode dođe takav je i u njenim teglicama. A na pitanje može li se od meda živjeti rekla je kako je prije bilo puno bolje, ali da se može i sada, samo se mora puno, jako, jako puno raditi.
No, ono što je žalosti je činjenica da je vrlo rijetko pozivaju da predstavi svoj OPG-e i svoje proizvode. Članica je LAG-a Zrinska gora-Turopolje, ali je ne pozivaju na sajmove, samo je bila na izletu u Labinu. A i za predstavljanje narodne baštine za Lovrenčevo sama je otišla u Turističku zajednicu grada Petrinje i zatražila štand na kojem može predstaviti i na kraju krajeva i prodati svoje i te kako kvalitetne proizvode. Iskreno se nadam da će se to u budućnosti promijeniti i da će joj se dati prilika da prezentira svoj trud i rad.Izvor: Portal 53