 ZAGREB - Iz izjave srpskog Tužiteljstva za ratne zločine može se zaključiti da istražitelji još ne raspolažu informacijom o pripadnosti počinitelja, što će morati utvrditi daljnjom istragom. Danski svjedoci mogli su potvrditi ono što je poznato iz ranije objavljenih materijala: da su u trenutku počinjenja zločina u Dvoru na uni bili prisutni pripadnici više zaraćenih strana Nakon što su predstavnici hrvatskog Državnog odvjetništva zajedno s predstavnicima srpskog Tužiteljstva za ratne zločine prošlog tjedna u Kopenhagenu ispitali četvoricu pripadnika Danskog bataljona UNPROFOR-a, koji su 8. kolovoza 1995. neposredno svjedočili ubojstvu
12 hendikepiranih civila u Dvoru na Uni, iz Državnog odvjetništva o tome je objavljena vrlo štura informacija, a zbog zaštite postupka gotovo se ništa nije moglo doznati o tome u kolikoj su mjeri danski očevici pomogli istražiteljima.
Državno odvjetništvo objavilo je da su Ujedinjeni narodi nakon dugog čekanja odobrili zajednički zahtjev dvaju tužiteljstava za ispitivanje Danaca, te da će se istraživanja i ispitivanja svjedoka nastaviti u Hrvatskoj, kako bi se prikupili dokazi o počiniteljima. Zločin u školi u Dvoru, na čijem je igralištu bio smješten promatrački kamp sa 200 danskih vojnika, počinile su tijekom operacije "Oluja" za sada nepoznate osobe u vojnim odorama, a kako je toga dana područje Dvora bilo na liniji razdvajanja između snaga Hrvatske vojske i Vojske Republike Srpske Krajine, gdje je aktivna bila i Armija BIH-a, postoje različite spekulacije o pripadnosti počinitelja.
Opširnije...
 KOSTAJNICA - Juče, 2. februara oko 20.15 sati u Ulici Gordana Lederera u Hrvatskoj Kostajnici dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedan vozač pobjegao s mjesta nesreće. Naime, navedenom ulicom je osobnim automobilom upravljao 39-godišnjak iz Hrvatske Dubice te ga je u jednom trenutku počeo pretjecati 60-godišnji muškarac iz Kostajnice, koji je prilikom vraćanja u saobraćajnu traku stražnjim desnim dijelom svog vozila udarilo u prednji lijevi dio 39-godišnjakovog vozila. Nakon navedenog 60-godišnjak je nastavio vožnju dalje, ali je ubrzo pronađen te je utvrđeno da je bio pod utjecajem alkohola od 1,54 promila, dok je kod 39-godišnjaka reakcija na alkohol izostala. Zbog ove prometne nesreće 60-godišnjak je prekršajno prijavljen.
No nekoliko minuta nakon ove prometne nesreće na ulici u Hrvatskoj Kostajnici fizički su se sukobili sudionici nesreće i to 39-godišnjak s dvojicom muškaraca koji su s njim bili u vozilu, na jednoj strani, a 60-godišnjak s još jednim muškarcem na drugoj strani. U ovom prvo verbalnom, a potom i fizičkom obračunu, trojica sudionika su lakše ozlijeđena, a svih petero počinitelja je prekršajno prijavljeno zbog narušavanja javnog reda i mira.
 BANjALUKA, Asocijacija udruženja raseljenih lica, povratnika i izbjeglica u Republici Srpskoj smatra da prilikom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine mora biti popisana i u ratu uništenaimovina.
Predsjednik Asocijacije Vojislav Milišić rekao je Srni da bi to bio najefikasniji i najeftiniji način da se formira vjerodostojna baza podataka koja bi poslužila potpunom rješavanju složenih problema izbjeglica i raseljenih lica.
 SARAJEVO - Delegat u Domu naroda Federacije BiH Elvira Abdić Jelenović najavila je danas da će njen otac Fikret Abdić iz zatvora u Puli, gde služi kaznu za ratne zločine, izaći najkasnije do 15. marta, posle čega namerava da se posveti "Agrokomercu".
Abdićeva je na konferenciji za novinare predstavila Aneks na Predlog za preuzimanje i obnovu "Agrokomerca" koji je u Velikoj Kladuši napravio njen otac.
"Za protekle božićne i novogodišnje praznike on je prvi put iskoristio pravo izlaska iz zatvora, šetali smo Pulom. Nakon izlaska iz zatvora, on će najprije otići u kuću u Volovskom (kod Opatije) , gde ima prijavljeno prebivalište poslednjih 30 godina, potom bi trebalo neko vreme da provede u mestu Maljevac u BiH, a kada se završi obnova njegove kuće u Velikoj Kladuši, u čemu pomažu brojni stanovnici Krajine … doći i u Velilku Kladušu", kazala je Abdićeva.
Upitana da li će se njen otac uključiti u politiku, ona je odgovorila da smatra da bi mu to bilo najbolje.
|
 ZAGREB - Najteže je što smo mi starije životne dobi. Usamljeni, bolesni, u godinama koje nisu atraktivne za neki novi početak, ne vidimo rješenje ovoj neizvjesnosti. Bivša Vlada uspjela je pronaći sredstva da kupi stanove u kojima smo sada, a ovu molimo da nam smanji otkupnu cijenu, kaže 73-godišnji povratnik D. J.
Još prošle godine, Vlada je donijela odluku o otkupu stanova u vlasništvu Republike Hrvatske za bivše nositelje stanarskog prava izvan područja od posebne državne skrbi i u Podunavlju. Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, od lanjskog marta do decembra primljeno je 1.050 zahtjeva za otkup stanova, no dosad niti jedan stan nije otkupljen. Zašto je tome tako, upitao je ministra regionalnog razvoja Branka Grčića na saborskom aktualnom satu predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović. Ministrov je odgovor bio da je to zaista ozbiljno pitanje i da nema opravdanja za to što postupak sporo ide.
- To je negdje oko 1.200 zahtjeva u proteklih godinu dana, od čega je samo šest ostvarenih ugovora, koji prije realizacije čekaju potvrdu Državnog odvjetništva. Ministarstvo je trenutačno u fazi rekonstrukcije, pa i ovih procedura u okviru zbrinjavanja prognanika, povratnika i izbjeglica, no sigurno ćemo učiniti sve da predmeti budu što brže rješavani - obećao je Grčić.
 ZAGREB - Brojne učenike srednjih škola, studente i njihove roditelje ugostio je Privrednikov dom u Zagrebu, gdje su dodijeljene stipendije Srpskog privrednog društva "Privrednik" učenicima i studentima iz Fonda "Vladimir Matijević" i odličnim studentima iz Fonda "Ivana Vujnović".
Ukupno 51 učenik i učenica potpisali su ugovore o stipendiranju:
učenicima će dobro doći 400 kuna mjesečne stipendije, studentima 800 kuna, a po hiljadu kuna odličnim studentima Maji Markanović i Nemanji Aleksiću.
Prvi put u program "Privrednikovog" stipendiranja direktno se uključila i Hrvatska obrtnička komora, koja je osigurala stipendiju za jednu učenicu srednje strukovne škole u mjesečnom iznosu od 500 kuna.
Prve godine stipendiranja "Privrednik" je osigurao 35, a druge godine
49 stipendija, čime je nastavio tradiciju humanitarne misije pomaganja mladosti na njenom putu znanja. Kao što je rekao predsjednik "Privrednika" Nikola Lunić, "u ovom svijetu sebičnosti, izvrgnutih ljudskih vrijednosti i bezobzirnosti moramo pomoći mladima onda kada je im je pomoć najpotrebnija".
Opširnije...
 ZAGREB - Hrvatska radio-televizija (HRT) omogućiće gledaocima da filmove iz Srbije i BiH prate na hrvatskom jeziku, i to uključivanjem titlova za prevod koji će biti postavljeni na stranicama teleteksta.
Nakon javnih rasprava koje su se posljednjih dana vodile o ovoj temi, HRT je pronašao tehničko rješenje koje će zadovoljiti sve zainteresovane strane, a istovremeno sačuvaće originalnost djela.
 BEOGRAD - Dokumentacioni centar Veritas saopštio je danas da je francuska policija, 30. januara, uhapsila Đorđa Radujkovića, po poternici Biroa Interpola Zagreb i njemu je određen ekstradicioni pritvor u trajanju od 30 dana. Županijski sud u Karlovcu, presudama iz 1999. i 2006. godine, proglasio je krivim Milu Dakića, pošto je avgusta 1991. godina na području Vojnića nagovarao okrivljene Dušana Tomića, Milu Tomića, Darka Kresojevića, Đorđa Radujkića i Stanka Tomića da ubiju policajce PU Karlovačke, što su oni i učinili. Oni su su 4. avgusta 1991. godine pucali na četvoricu pripadnika policijske patrole, kojom prilikom su trojica zadobili smrtonosne, a jedan teške fizičke povrede. Svi pomenuti su zbog toga dela, u odsustvu, osuđeni na po 20 godina zatvora i za svima su bile raspisane interpolove poternice. Centar Veritas saopštio je da, s obzirom na kvalifikaciju dela, Radujković i saoptuženi se ne nalaze na spisku od 1.549 procesuiranih lica za ratne zločine u Hrtvatskoj. Na osnovu međunarodnih poternica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom sveta je do sada uhapšeno 112 Srba iz Hrvatske, od kojih su 32 izručena Hrvatskoj. Protiv 13 lica koji su izručeni Hrvatskoj postupak je obustavljen ili je optužba odbijena, što ukazuje i na zloupotrebu Interpola, smatra Veritas.
|
 BEOGRAD - Pravni zastupnik Srbije pred Evropskim sudom u Strazburu Slavoljub Carić izjavio je danas da se pred tim sudom nalazi 6.700 predstavki iz Srbije od kojih se najveći broj odnosi na dužinu trajanja izvršnog postupka.
"Srbija po broju predstavki zauzima visoku šestu poziciju", upozorio je Carić i državnim organima poručio da bi trebalo da budu svesni obima problema i broja žalbu.
On ukazao da se pred sudom u Strazburu ukupno nalazi 150.000 predstavki i da postoji konstantan trend rasta njihovog broja, kako u Srbiji, tako i u drugim državama.
Carić je naveo da to pokazuje da su građani svesni da se mogu žaliti sudu u Strazburu, mada mnogi imaju prevelika očekivanja i misle da se može ukinuti presuda domaćeg suda ili dobiti veća naknada što se, međutim, nije pokazalo kao tačno.
U Srbiji je u 56 presuda, u 49 konstatovana povreda konvencije o ljudskim pravima. Carić je naveo da je u slučaju Hrvatske doneto 25 presuda, a u 23 konstatovana povreda, kada je reč o Crnoj Gori ona je konstatovana u svih pet slučajeva , u Makedoniji u svih šest, a u Sloveniji u 11 od 12 odluka.
 NOVI SAD - Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac izjavio je da je riječi "genocid" i "genocidnost" ne mogu podstaći razvoj ekonomskih i političkih veza među državama nastalim raspadom bivše SFRJ, ali mogu uzrokovati nova nasilja.
"Politička retorika u kojoj dominiraju riječi `genocid` i `genocidnost`, svakako ne mogu unaprijediti ekonomske i političke odnose među državama nastalim raspadom SFRJ, ali sigurno mogu uzrokovati nova nasilja među njihovim narodima, jer su upravo te dvije riječi bile glavni uzrok krvavih ratova sa početka devetesetih godina prošlog vijeka", rekao je Pupovac na konferenciji za novinare u Novom Sadu.
 BEOGRAD - Zamenik predsednika Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić smatra da bi jedna od tema trilaterlnog sastanka na Jahorini trebalo da bude i procesuiranje zločina počinjenih nad Srbima.
"Uvek je dobro da se razgovara, ali ne znam šta je smisao, šta je potreba i šta će biti rezultat sastanka", ocenio je Vučić, govoreći o sastanku predsednika Srbije Borisa Tadića, Hrvatske Ive Josipovića i tročlanog Predsedništva BiH, kojim predsedava Željko Komšić.
Upitan o predlogu Josipovića da se razgovara o saradnji BiH, Hrvatske i Srbije u procesuiranju ratnih zločina, Vučić je na konferenciji za novinare odgovorio da bi voleo da vidi šta su srpski predlozi. On je naveo da bi konačno trebalo da se procesuiraju ljudi za koje postoji osnovana sumnja da su počinili zločine nad Srbima.
"To do sada, osim u retkim slučajevima, nismo imali priliku da vidimo", dodao je Vučić, poručivši da se treba postarati i za vraćanje imovinskih prava pripadnicima srpskog naroda koji su proterani iz Hravatske.
 OSIJEK – Milan Marinković osuđen je na tri i po godine zatvora zbog ratnog zločina, mučenja i zlostavljanja zarobljenih osječkih policajaca Zvonimira Mekovića i Dalibora Križanovića u Borovu Selu 2. maja 1991. On i odbjegli Jovan Jakovljević, terete se, prebacili su ranjenim policajcima ćebad preko glave i tukli ih letvama, rukama i nogama.
– Ovo je namještaljka! Vjeruju svjedoku koji je profesionalni pijandura – vikali su Marinkovićeva supruga i porodica nakon nepravomoćne presude Županijskog suda u Osijeku.
Meković i Križanović bili su kobne noći oko 1.30 sati u patroli na području Dalja i Erduta. Bili su u civilu. Zadatak im je bio preteći oružje kojim se naoružavalo pobunjene Srbe. Iz Dalja su prema Vukovaru krenuli kupiti hranu.
– U polju je stajala četnička zastava. Zaustavili smo se vozilom u ravnini s njom. Odjednom je otvorena vatra. Upali smo u pravu zasjedu – prisjetio se na sudu Zvonimir Meković.
Obojica su ranjena, a okružilo ih je potom dvadesetak pripadnika srpskih paravojnih postrojbi. Uslijedila je prava tortura, nakon čega su ih bose i vezane odvezli i zatvorili u toalet jedne vikendice u Savulji.
Opširnije...
|
(1).png)